Početkom 2023. nastavljaju se nove aktivnosti kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka na Dinari u svrhu očuvanja bioraznolikosti. One se provode temeljem smjernica Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Vrdovo gdje su predviđene aktivnosti u svrhu očuvanja bioraznolikosti.
Tim povodom pozivaju se svi zainteresirani za temu restauracije travnjaka kontroliranim paljenjem na predavanje ”Kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka na Dinari” koje će se održati 13. siječnja 2023. godine u 17:00 sati u zgradi Palacine (Ul. Andrije Kačića Miošića 5, Sinj).
Na predavanju će se predstaviti plan provedbe, pojasniti razlozi zbog kojih se aktivnost provodi te dati odgovore na pitanja građana. Kontrolirano paljenje provest će se početkom 2023. godine, kada je mogućnost proširenja vatre izvan područja koja su određena za kontrolirano paljenje minimalna, i provest će se u suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Sinj, čime se jamči sigurna provedba i nadzor.
Planirano kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka dio je i projekta “Dinara back to LIFE” kojem je jedan od glavnih ciljeva obnova travnjaka na području Dinare. Testirajući različite tehnike uklanjanja vegetacije kojom travnjaci zarastaju, projektni tim prikupit će iskustvo i podatke, te temeljem njih izraditi smjernice namijenjene institucijama koje upravljaju travnjacima i rade na njihovom očuvanju.
Više informacija o projektu i planiranim aktivnostima građani mogu pronaći ovoj web stranici ili putem emaila dinarabacktolife@gmail.com
Kao i 2021. godine na suradničkom vijeću okupili smo sudionike da bi im predstavili što smo sve ostvarili i kako nam oni u tome doprinose, te od njih prikupili mišljenja o tome što je bilo dobro a što loše u dosadašnjoj provedbi.
U kijevskoj dvorani dobrodošlicu nam je uputio načelnik općine Martin Ercegovac te je još jednom izrazio zadovoljstvo i pružio podršku projektu. Naglasio je važnost okupljenih stočara, te njihov trud i napor kojeg ulažu u svoj svakodnevni rad sa stadom te im zahvalio na svemu što čine za dobrobit zajednice.
Iako smo kroz projekt upoznali vrijedne stočare, nismo propustili priliku prisjetiti se prvog zajedničkog sastanka prije dvije godine kada je vizija naše suradnje bila još u povojima. Tada su pažljivo i s dozom opreza slušali o budućim aktivnostima u projektu te kako oni mogu doprinijeti našem radu i promjenama na Dinari. Danas nam je bilo drago osjetiti njihovo zadovoljstvo i čuti riječi kako nismo zakazali.
Bilo je zanimljivo na karti i fotografijama vidjeti rezultate dosadašnjih aktivnosti obnove travnjaka, i lokacije travnjaka koje prisutni stočari napasuju. Takve očišćene i prostrane travnjačke površine važno su stanište za vrste ptica koje tu žive i gnijezde
Osvrnuli smo se i na negativan utjecaj koje ljudske aktivnosti mogu imati na vrste koje nastanjuju naše travnjake. Projekt ulaže jako velik ljudski i administrativni napor kako bi se zarasli travnjaci, lokve i bunari vratili u povoljno stanje, a pred nama je i izazov da educiramo sve dionike o aktivnostima koje su štetne za prirodu i zagovaramo da se one ne događaju.
Koje su novosti u 2023. godini?
U sljedećoj godini plan je nabaviti električne pastire, zvučne ogrlice te električne škare za šišanje ovaca, koji će stočarima pomoći u zadaćama. Takvo saznanje je ugodno iznenadilo okupljenje te vjeruju kako će im ta oprema sigurno biti na korist.
Također, udruga Biom je započela s provedbom projekta obnove i očuvanja malih slatkovodnih ekosustava krških planina u sklopu kojeg će se upravo na Dinari kartirati vodena tijela, te stvarati preduvjeti za njihovu obnovu.
Dodatno zanimanje privukla je tema o mogućnostima korištenja vune. Projektni tim se povezao s proizvođačem eko vunenih peleta koji se koriste kao hrana za biljke, te rade na tome da se organizira susret gdje će proizvođač predstaviti svoju ideju i mogućnosti suradnje sa stočarima pod Dinarom.
U ugodnoj atmosferi i mini domjenku, pogledali smo prvi kratki film projekta o obnovi travnjaka. Neki od prisutnih stočara sudjelovali su u snimanju pa je doživljaj bio još snažniji. Sa stočarima su se upoznali Mario i Ivan, naši vrijedni radnici, koji svakodnevno obilaze Dinaru i ručno uklanjanju zaraslu vegetaciju. Svi su se složili kako Dinara izgleda moćno na filmskom platnu. Tijekom susreta, pridružila nam se članica Udruge mladih Kolarica iz Kijeva te predstavila autohtone proizvode koje izrađuju.
Iako Dinaru čeka još puno posla,put kojim projekt, stočari ali i suradnja sa svima koji joj žele dobro, čini se da ide u dobrom smjeru. Jedni drugima smo velika podrška i vjetar u leđa. Vidjeti živu Dinaru u očima njenih domaćina nije teško, ma kako njihov svakodnevni posao bio zahtjevan.
Posebno je pohvalno i važno što ste nas okupili sve ovdje, međusobno nas upoznali. Puno znači kada znaš još nekog i s kim možeš podijeliti dobro i loše, tko ti može uskočiti, donijeti nešto, pomoći... – zaključio je stočar Radić i dodao kako bi dio problema oko ispaše na višim predijelima riješio put kroz Dinaru.
Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima
Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti konferenciju projekta “Dinara back to LIFE” pod nazivom “Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima”.
Zabilježite datum! Konferenciju planiramo od 21. do 24. ožujka, 2023., a mjesto održavanja bit će u Sinju.
Cilj nam je okupiti dionike i suradnike iz sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, jedinica lokalnih samouprava i lokalnih akcijskih grupa, kako bi raspravili uloge i prilike međusektorske suradnje u upravljanju travnjacima.
Na konferenciji će projektni tim predstaviti “Smjernice za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe restauracije travnjaka. Smjernice su namijenjene institucijama koje su uključene u upravljanje i planiranje upravljanja travnjacima, te se nadamo da će preporuke na temelju stečenog iskustva uistinu i biti koristan resurs.
Naš tim intenzivno radi na pripremi programa i logistike konferencije. Na vaš mail poslat ćemo i službenu pozivnicu, a dovršetak programa i otvaranje prijavnica za konferenciju očekujemo u siječnju 2023.
Prošli tjedan članovi tima Dinara back to LIFE sudjelovali su na 2. međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Izazovi i razvojne mogućnosti ruralnih krajeva – 2022.” na Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu. Suorganizatori Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ Fakultet za zemlodelski nauki i hrana Skopje, Nezavisni univerzitet Banja Luka i Hrvatska zajednica inovatora s domaćinom Veleučilištem su poseban naglasak stavili na teme o razvoju ruralnih krajeva.
Cilj okupljanja znanstvenika i stručnjaka je da svojim radovima pridonesu razvoju znanosti i struke te pronađu potencijalna rješenja aktualnim izazovima s kojima se susreću ruralne sredine.
Pozvano, uvodno predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Marija Boban s temom “Ponovna uporaba podataka i otvoreni podaci kao pokretač digitalnog europskog tržišta”, nakon čega održana je panel rasprava „Razvoj poljoprivrede krških područja Republike Hrvatske“ u kojoj su sudjelovali: Anita Sever Koren (ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku Ministarstva poljoprivrede), prof. dr. sc. Samir Kalit (Agronomski fakultet u Zagrebu), dr.sc. Marko Jelić, prof. stručnog studija u trajnom izboru (Župan ŠKŽ), Mira Lepur, mag.međ.odn. i posl.intel. (ravnateljica RRA ŠKŽ) te Josip Laća, dipl.ing. (v.d. predsjednika županijske HGK Šibenik).
U poslijepodnevnom dijelu programa izloženi su radovi i posteri u dvije kategorije: biotehničke i tehničke znanosti i ruralni razvoj te društvene i humanističke znanosti i ruralni razvoj.
U sklopu sesije biotehničkih i tehničkih znanosti , stručni suradnik LAG-a „Cetinska krajina“ Sven Ratković, predstavio je plakat “Praćenje stavova javnosti o održivom razvoju i bioraznolikosti Dinare”. Plakat je rezultat istraživanja provedenog na početku projekta o mišljenju i znanju javnosti o temama bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivog razvoja i prihvaćenosti projekta na samom početku projektnog razdoblja.
Luka Škunca, stručnjak za GIS iz udruge Biom, imao je izlaganje s temom “Kartiranje trenutne rasprostranjenosti suhih travnjaka na Dinari”. Luka je predstavio kartu izrađenu u proljeće i ljeto 2020. na ukupno 57 lokaliteta projektnog područja kako bi se utvrdila trenutna rasprostranjenost travnjaka, cesta puteva i antropogenih struktura.
Uz bogat program, održano je predstavljanje knjige „Tradicionalni dalmatinski pripravci i proizvodi od samoniklih i kultiviranih biljaka“ autora dr.sc. Borisa Dorbića i Zdenke Bilušić.
Više o programu i sudionicima možete pogledati ovdje.
Česitamo svim sudionicima i zahvaljujemo organizatorima i domaćinu Veleučilištu ”Marko Marulić”’ na pozivu!
U srijedu 12. listopada počinje kamp za obnovu suhozida i vodenih tijela na Dinari, a organizatori punom parom pripremaju doček sudionika u bazi kampa, ekološkoj stanici Vrlika u zaseoku Vučemilovići.
Projekt „Dinara back to LIFE“ će zajedno s Udrugom Dragodid, čuvarima i promotorima ove tradicionalne tehnike gradnje, ugostiti dvadesetak prijavljenih sudionika koje će se upoznati sa suhozidnom baštinom u Hrvatskoj, koristima od lokvi, bunara i suhozida za živi svijet te načinima gradnje suhozida.
Kamp traje od srijede do nedjelje a glavne aktivnosti su obnova suhozidne lokve i 40-ak metara dugog suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Osim rada na terenu, organizatori su osmislili niz predavanja i radionica o gradnji suhozida, kako funkcionira zaštita prirode u Hrvatskoj te predavanja o očuvanju i bioraznolikosti Dinare. Program je dodatno obogaćen radionicom klesanja i oblikovanja kamenja, radionicom o fenomenu klimatskih promjena te promatranjem ptica.
Foto: S prošle akcije obnove suhozida na Vrdovu
Ako vam se sviđa ovakav zanimljiv, edukativan i radni susret na Dinari, još uvijek možete doći u posjet ili sudjelovati. Iako su prijave za kamp popunjene i nije moguće u kampu boraviti više dana i noći, svi zainteresirani mogu doći na druženje, predavanje ili radnu akciju prema programu sa ostalim sudionicima i stručnjacima.
Dolazak, s naznakom dijela programa na kojem se želi sudjelovati, je potrebno najaviti na e-mail info@dragodid.org; ili nazvati koordinatoricu Juliu Bakota Švencbir 0921652392
Vidimo se na Ježeviću!
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni a prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta.
Proteklog vikenda, 23.9.-25.9., na Vrdovu je održana vrlo uspješna akcija obnove suhozidne gradnje s oko 40 sudionika u dva dana restauracije.
Akcija je održana pod vodstvom stručnjaka iz Udruge Dragodid koja se već preko 15 godina bavi obnovom suhozidne gradnje, te u organizaciji Bioma i u sklopu projekta Dinara back to LIFE, kao i uz podršku planinarskog društva sv. Jakov. U blizini planinarske kuće ovog društva je i održana akcija obnovom odavno zapuštenog suhozida koji se dobrim dijelom i urušio, a veći dio ostatka suhozida bio je nesiguran.
Prvog dana akciji su se pridružili učenici drugog i trećeg razreda Gimnazije Dinka Šimunovića iz Sinja kojima je, kao i ostalima, od strane stručnjaka iz Dragodida prezentirana metoda obnove suhozidne gradnje koja osigurava čvrstoću i trajnost sagrađenog suhozida. Na ugodnom planinskom rujanskom suncu posao je tekao glatko i brzo do zalaska sunca kad je uslijedila zaslužena okrepa.
Drugi dan akcije počeo je rano ujutro na mrazom djelomice pokrivenom Vrdovu. Zahvaljujući u petak dodatno usvojenim znanjima i vještini, rad na obnovi tekao je još lakše i na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Osjećaj nešto izraženije svježine ublažen je toplim napicima i ručkom, a i rad je pomagao u održavanju topline!
Pogledaj video akcije
Obnova je potrajala doslovce cijeli dan, sve do zalaska sunca sa željom da se obnovi cijeli kružni suhozid, što je volonterima i uspjelo pa su u sumrak u suhozid postavljeni posljednji kameni komadi. Izmjerama je utvrđeno da je duljina obnovljenog suhozida u dva dana akcije punih 170 metara!
Ovim putem želimo se zahvaliti svim sudionicima akcije, mladim i onima nešto starijima, domaćim i inozemnim, iz Sinja, Hrvaca, Bitelića, Splita, Šibenika i Zagreba, kao i iz gradova gdje ne postoji tradicija suhozidne gradnje poput Osijeka i Belišća, te iz dalekog Birminghama, koji su odvojili svoje vrijeme kako bi pomogli o očuvanju ove tradicije te sami naučili stoljećima razvijanu i njegovanu vještinu.
Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.
PROGRAM
Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan jeovdje.
PRIJAVE
Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.
KONTAKT
info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica
Za vikend 23., 24. i 25. rujna 2022. (od petka do nedjelje) organiziramo akciju obnove suhozida na Vrdovu, što će biti prilika da se sudjeluje u očuvanju ove vrijedne baštine, kao i da se nauči osnove suhozidne gradnje. (Raniji datumi 16.-18.9. pomaknuti su zbog vrlo nepovoljne prognoze u tom terminu).
Obnavlja se suhozid u blizini planinarske kuće sv. Jakov, a na akciju su pozvani svi – mladi i stari, snažni i manje snažni, vješti i oni koji će to tek postati – koji su voljni pomalo raditi i puno toga kroz praksu naučiti o obnovi suhozida.
Na volonterskoj akciji sudionici će također doznati više o ulozi i vrstama suhozida koje se mogu pronaći na širem dinarskom području i usvojiti osnove tehnike suhozidne gradnje i obnove, koja je zaštićena i na UNESCO razini.
Akciju organiziraju Udruga Biom i LAG Cetinska krajina kao dio projekta Dinara back to LIFE, u suradnji s udrugom Dragodid, koja će voditi suhozidnu obnovu, te Planinarskim društvom sv. Jakov koje nesebično daje pomoć u organizaciji i izgradnji.
Potvrda dolaska: Radi lakše organizacije, molimo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje potvrdena e-mail dinarabacktolife@gmail.com ili Facebook profil Dinara back to LIFE projekta, te da navedu koje bi sve dane sudjelovali.
Hrana i piće osigurani su za sve sudionike.
Radne rukavice za sudionike će pripremiti organizator, no svakako pozivamo sudionike da, ako žele, iz higijenskih razloga ponesu vlastite.
Prijevoz: Volonteri koji nemaju svoj prijevoz mogu se javiti na mail dinarabacktolife@gmail.com, za dogovor oko transporta na relaciji Sinj-Vrdovo-Sinj.
Nakon proljetne i ljetne stanke koja je potrebna kako se ne bi uznemiravalo životinje u vrijeme gniježđenja i podizanja mladunaca, započinjemo s novom sezonom obnove zaraslih travnjaka.
Nadolazeća sezona restauracije trajat će od 1.9.2022. do 31.3.2023., a zarasle travnjake nastavit ćemo obnavljati na širem području Ježevićkog suhopolja, između sela Koljane i Cetina. U prošlogodišnjoj sezoni restauracije ondje je već restaurirano 47,6 ha travnjaka te ćemo ove površine dodatno povećati u idućoj restauracijskoj sezoni.
Karta područja restauriranog u sezoni 2021./2022.
Travnjake restauriramo ručnim uklanjanjem zarasle drvenaste vegetacije, posebice šmrike (Juniperus oxycedrus) čiji grmovi već desetljećima preuzimaju površine nekad otvorenih dinarskih travnjaka. Kako je riječ o vrsti koju stoka uglavnom ne jede, ne preostaje drugo nego ih ukloniti na ovaj način kako se to tradicionalno radilo dok je u ovome kraju bilo mnogo više ljudi i njihove stoke.
Obnovom travnjaka želimo vratiti prostor vrstama kojima su travnjaci stanište, te koje zarastanjem travnjaka gubimo. Kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla) i ćukavica (Burhinus oedicnemus) primjeri su vrsta ptica koje ovise o otvorenim travnjacima, čiji je opstanak zbog njihovog zarastanja ugrožen ne samo ovdje na području Ježevićkog suhopolja koje je jedina preostala lokacija na kojoj ih nalazimo na području Dinare nego i na malobrojnim preostalim lokalitetima u Hrvatskoj na kojima ih možemo pronaći. Posljednji gnijezdeći parovi ćukavice zabilježeni su na Ježevićkom suhopolju prije dvije godine te je zbog gubitka staništa ova rijetka i ugrožena vrsta odavde nestala. Nadamo se njenom povratku nakon što je prošle godine gotovo 50 ha ovdašnjeg travnjaka vraćeno u povoljno stanje, te nakon što u ovoj sezoni od zarastanja otvorimo i još veću površinu.
Upravo zbog toga što je područje Ježevićkog suhopolja bilo posljednje područje na Dinari na kojemu su se gnijezdile ćukavice te na kojem se i dalje gnijezde kratkoprste ševe, na ovom području želimo nastaviti restaurirati travnjake kako bismo preokrenuli negativne trendove u kvaliteti staništa za ove, ali i druge vrste ovisne o otvorenim staništima. Neki lokaliteti tek su u nedavnoj prošlosti zarasli do mjere da ne budu prikladni za gniježđenje ovih vrsta ptica te ćemo pokušati i na tim lokacijama restaurirati stanište kako bismo ih pokušali vratiti i onamo.
Cilj nam je u ovoj sezoni obnoviti dodatnih barem 53 ha zaraslih suhih travnjaka na ovome području, sa željom da se restaurirani travnjaci nastave koristiti i održavati, odnosno da se održavaju uz pomoć stočara i njihovih stada. Ispaša je prirodni i najbolji način održavanja travnjaka, čime ekstenzivno stočarstvo iznimno doprinosi očuvanju biološke raznolikosti. Nadamo se da će se površine obnovljenih travnjaka tako i još više povećavati, te da će stočara, a onda i raznovrsne stoke na ispaši biti sve više.
Potencijalni poligoni za restauraciju u sezoni 2022./2023.
Uz restauraciju travnjaka, nastavit će se radovi i na obnovi lokvi i bunara, planinskih puteva i suhozida, koji su vrijedan dio naše baštine i doprinos da bavljenje stočarstvom bude lakše.
Kao i protekle godine, radovi na restauraciji prestaju krajem ožujka, i to iz jednog vrlo važnog razloga. U proljeće se priroda budi, a za brojne životinjske vrste tada počinje sezona podizanja mladunaca, što za ptice znači i gradnju gnijezda. U tom periodu priroda je najranjivija, a posebno se ističu ptice koje gnijezde na tlu kao što su to ćukavica ili kratkoprsta i ostale vrste ševa. Čak i nenamjerno ljudsko uznemiravanje i aktivnosti, koje možda na prvu ne izgledaju opasno za mladunce ili gnijezda, ukoliko se dogodi na lokalitetima na kojima se ove vrlo rijetke vrste mogu gnijezditi, može dovesti do uništavanja gnijezda s jajima ili mladunaca prije nego nauče letjeti pa time i do neuspješnog gniježđenja, što nažalost dovodi u pitanje njihov opstanak.
Zbog svoje iznimne bioraznolikosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Dinara je i proglašena Parkom prirode, a pozivamo sve pojedince i institucije da prema prirodi budu obzirni i poštuju njezine cikluse, te se za organizaciju događanja u prirodi konzultiraju sa stručnim institucijama (nadležnim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima ili, u slučaju Dinare zasad Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja) te upravljačima javnim zemljištem poput Hrvatskih šuma d.o.o. ili jedinicama lokalne samouprave kako bi ishodili za to potrebne dozvole.
Na našem Facebook profilu pokrenuli smo online grupu za oglašavanje poljoprivrednih proizvoda i turističkih usluga s područja Dinare, Troglava i Kamešnice, kao i iz njihovog podnožja. Na ovoj će se digitalnoj tržnici moći pronaći i turističke usluge s dinarskog područja. Grupu pronađite na ovom linku – https://www.facebook.com/groups/2995775084049609.
Naša tržnica tako zasad nudi janjeće meso, kozje i jareće meso, telad, magareće mlijeko, kokošja jaja i sir. Nude se zatim pčelinji proizvodi kao što su med, propolis, pelud, medni sirup i matična mliječ te proizvodi od žitarica kao što su pšenica, kukuruz, pšenično i kukuruzno brašno, ječam, raž te palenta. Usto, na ovoj se grupi može pronaći i ugostiteljske usluge i najam soba.
Pozivamo sve vlasnike OPG-ova s područja Dinare, Troglava i Kamešnice te s podnožja ovih planina koji mogu ponuditi svoje domaće proizvode, kao i turističke djelatnike s dinarskog područja, koji se žele besplatno oglašavati na ovoj grupi da nam se jave izravno u inbox kako bismo objavili njihov oglas.
