Projektno područje Dinara back to LIFE, 50.000 hektara travnjaka i šuma na planinama Dinari, Troglavu i Kamešnici te njihovom podnožju, u cijelosti je zaštićeno Naturom 2000, ekološkom mrežom zaštićenih područja u Europskoj uniji, a danas, 21. svibnja slavimo Europski dan mreže Natura 2000.
Prostori odabrani u Naturu 2000 zaštićeni su prema direktivi o staništima i direktivi o pticama, a, kako je objasnio voditelj projekta Dinara back to LIFE, Tomislav Hudina, po obje su direktive odabrani ciljevi ovog projekta. U sklopu Dinare back to LIFE odabrana su tri staništa – mediteranski travnjaci (Naturina šifra 62A0), suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia, šifra 6210), što je stanište važno za kaćune, te visokoplaninski travnjaci iznad razine šume (6710). Mi radimo na njima, a usto radimo i na tri vrste ptica koje su za to područje odabrane prema direktivi o pticama – to su kratkoprsta ševa, vrtna strnadica i ćukavica.
Projektom Dinara back to LIFE zahvaćen je samo dio staništa i ptica, dok vrsta kojima je potrebna pomoć i zaštita ima mnogo više, kako naglašava Hudina. „Odabrali smo ono što smo mislili da je naugroženije i ono za što smo eksperti – travnjake, jer su oni posebno ogroženi budući da su napušteni odustajanjem od tradicionalnog stočarstva“ objašnjava Hudina, no „radeći te tri vrste i ta tri staništa mi posredno štitimo i mnoge druge vrste, odnosno poboljšavanjem stanja za ove tri vrste i ova tri staništa poboljšat će se stanje i za ostala staništa i vrste“.
Projekt Dinara back to LIFE ostavit će jedan dugotrajni rezultat i na širem području. „Radeći na našem projektu, imamo plan napraviti smjernice za upravljanje suhim travnjacima i te će se smjernice moći upotrebljavati na drugim područjima kojima je potrebna restauracija travnjaka kao i za ovakve vrste staništa za takve vrste ptica – na Biokovu, na otocima, i u Crnoj Gori jednom kad budu u Naturi“ – iznosi Hudina dugoročni i široki cilj projekta.
Omjeri šumskih i travnatih staništa na Dinari su se uvelike promijenili otprije 100 do 50 godina, a na travnjacima je raznolikost biljnih i životinjskih vrsta daleko veća nego što je to u šumi. „Kad je bilo puno ljudi koji su držali mnoštvo stoke i koji su skupljali drva za ogrjev bilo je i mnogo travnjaka. Nakon što je zabranjeno držanje koza, jer je trebalo da ljudi dođu raditi u gradove, stanovništvo se iseljavalo s dinarskog područja, pa više nije bilo stoke, a travnjaci su počeli zarastati“, objašnjava Hudina. Kako su travnjaci nestajali i širila se šuma, ostajalo je sve manje otvorenih staništa pa se vrste koje su ovisne o otvorenim staništima postale ugrožene.
Projektom Dinara back to LIFE pomoći ćemo prirodi da napravi upravo to – vrati svoju raznolikost!
