Autor: Melani Glavinić

Rezultati Prijava za financiranje izrade poslovnog plana

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 25. listopada 2023.

Početkom listopada, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ objavila je Poziv na iskaz interesa za financiranje izrade poslovnih planova.

Izrada poslovnih planova vezana je uz stvaranje, unaprijeđenje ili proširenje ponude usluga ili proizvoda koje trenutno nudi fizička ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Odabrano je 12 korisnika s dinarskog područja koji će u narednom razdoblju raditi na svojim idejama ili proizvodima.

Ovim korakom, naš projekt Dinara back to LIFE za cilj ima motivirati lokalne poljoprivrednike na realizaciju svojih poslovnih ideja kako bi potaknuli održivo korištenje prirodnih resursa u širem području Dinare.

Popis odabranih korisnika za financiranje izrade poslovnih planova možete pogledati ovdje.

Oznake Dinara back to LIFE, Financiranje, LAG Cetinska krajina

Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Dinarski travnjaci na 17. Skupu stručnih službi na Brijunima

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 16. listopada 2023.

U organizaciji Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, od 10. do 12. listopada održan je 17. Skup stručnih službi javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.

U prekrasnom ambijentu, domaćini i suorganizatori Javna ustanova Nacionalni park Brijuni i Javna ustanova Natura Histrica, ugostili su više od 150 sudionika iz gotovo svih javnih ustavnova koji upravljaju zaštićenim dijelovima prirode. Tijekom trodnevnog skupa, održane su 22 prezentacije o radu nadležnog ministarstva te pojedinih županijskih i lokalnih javnih ustavnova, nacionalnih parkova te parkova prirode.

Na prvom danu Skupa, uz teme o Obnovi prirode i izazovima Europske politike, predstavljeni su primjeri projekata koji su u pripremi ili već u provedbi, a vezani su uz restauraciju staništa. Predavanjem Iskustvo restauracije travnjaka kroz provedbu projekta Dinara back to LIFE, voditelj projekta Tomislav Hudina iz Udruge Biom predstavio je trogodišnji rad partnera na obnovi i očuvanju dinarskih travnjaka te postignute rezultate. Također, budući da se projekt bliži kraju, najavljen je izlazak Smjernica za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima. Njihovu primjenu će zasigurno pronaći brojne javne ustanove koje su sudjelovale na Skupu, obzirom da je pred nama period u kojem će se mnogo pažnje posvetiti restauraciji staništa.

Uz brojne prezentacije i bogat program, za kraj ovogodišnjeg druženja sudionici su obišli zaštićeno područje doline Mirne i Posebni rezervat šumske vegetacije Motovunska šuma.

Foto: NP Brijuni, R.T.

Oznake Dinara back to LIFE, restauracija travnjaka, STRUČNI SKUP

Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Iskustvo sa studijskog putovanja u Poljsku

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 13. listopada 2023.

Nakon uspješnog prvog izdanja Eurosite Grazing Study Tour u Nizozemskoj, naši kolege Tomislav Sotinac i Luka Škunca sudjelovali su na drugom izdanju, ovaj put u zapadnoj Poljskoj, koju karakteriziraju raznoliki uvjeti staništa. Kao i prethodno studijsko putovanje, turneja je posvećena upraviteljima prirode i svima ostalima zainteresiranima za ulogu velikih biljojeda u oblikovanju prirodnog krajolika za stvaranje raznolikih staništa visoke vrijednosti.

Tomislav donosi reportažu i bogatu galeriju fotografija!

Ranojutarnja kava i završno pakiranje stvari za put u Poljsku. Autocestom do Zadra i zatim let prema poljskom Poznanu. Još jedno željno iščekivano studijsko putovanje počinje.

Okruženje još više podsjeća na baranjska sela s nepreglednim poljima, pašnjacima i močvarnim staništima. Iako željan istraživanja, susret s kolegama (članovima Eurositea iz Poljske, Nizozemske, Njemačke i ostalih zemalja) te razmjena znanja i iskustva, brzo popunjavaju vrijeme.

Poljski grad Poznan na rijeci Warti, sa svojim parkovima i tramvajima koji prevoze studente podsjeća na naš Osijek. Pogotovo dok se vlak za Kostrzyn lijeno vuče kroz ravnicu prolazeći kroz daleka, a opet tako poznata mjesta kao što su Dravski Mlyn, Bielice ili Bogdaniec. Iz Kostrzyna na obali rijeke Odre, koja čini prirodnu granicu s Njemačkom, dolazim u maleni Slonsk. Okruženje još više podsjeća na baranjska sela s nepreglednim poljima, pašnjacima i močvarnim staništima. Iako željan istraživanja, susret s kolegama (članovima Eurositea iz Poljske, Nizozemske, Njemačke i ostalih zemalja) te razmjena znanja i iskustva, brzo popunjavaju vrijeme.

Obilazimo Nacionalni park Warta Mouth (8074 ha.) koji se nalazi blizu poljsko-njemačke granice. Ravni, široki tereni parka nalaze se u donjem toku rijeke Warte. Poplavno područje je poluprirodno područje u kojem godišnje kolebanje vodostaja može doseći i do 4 metra u proljetnim mjesecima. Danas je krajolik parka mozaik livada, pašnjaka i površina obraslih šašem i trskom. Postojeće biljne zajednice tipične su za poljoprivredno razvijene doline velikih nizinskih rijeka. Evidencija ptičjih vrsta Nacionalnog parka Warta Mouth uključuje više od 270 vrsta zajedno sa 170 vrsta koje se gnijezde. Ovdje se ispaša odvija u suradnji s individualnim poljoprivrednicima s velikim brojem goveda i konja.

Tijekom obilaska poplavnih pašnjaka, raspravljamo i razmjenjujemo iskustva zemalja iz kojih dolazimo, dok promatramo suživot krava, konja i mnoštva ptica. Moram priznati da nikada do sada nisam vidio tolika jata divljih gusaka kako se hrane na pašnjacima koje se ne obaziru na prisustvo blaga i ljudi.

Iako nam se teško odvojiti od tih opuštajućih prizora, dolazi vrijeme za odlazak na drugu lokaciju studijskog putovanja. Odlazimo na sjever prema Baltiku, i iako umorni, po cijelom autobusu čuje se žamor, ali i rasprave o do sad viđenom. Nakon nekoliko sati dolazimo na pašnjake uz Ščećinski zaljev kojima upravlja Eurosite. Upoznaju nas s počecima projekta još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kao i problematikom kupnje zemljišta te krava i konja s kojima će provoditi ispašu. Kako je ovaj pašnjak odvojen od zaljeva starim nasipom, morali su prokopati novi kanal kako bi voda mogla plaviti pašnjak kao što je to činila nekoć prije izgradnje nasipa. Razgovaramo i o problemima koje Eurosite ima s neovlaštenim ulazima osoba kojima je stalo samo do zarade dovođenjem turista i fotografa, a koji nekontrolirano prolaze područjem, često ne vodeći računa o gniježđenju ptica i drugim osjetljivim razdobljima u prirodi. Napuštamo ovo područje s pomiješanim osjećajima oduševljenja i nelagode. U gradić Miedzyzdroje dolazimo navečer pa tek jutarnje sunce otkriva nepregledno Baltičko more, i nama južnjacima, neobičnu kombinaciju bukovo-borovih šuma koje se penju po liticama uz more.

U želji za novim iskustvima ulazimo u Muzej prirode Wolinskog nacionalnog parka. Ovaj muzej nas vraća u neko drugo vrijeme jer za razliku od modernog Centra u Slonskom, ovaj prostor odiše starinskim, pomalo i nostalgičnim štihom muzeja kakve smo nekad obilazili. Preparati životinja s kratkim opisima, bez obzira na nedostatak modernog pristupa nude veliku priliku za učenje baš zbog nevjerojatnog postava i raznolikosti kolekcije. Osoblje parka upoznalo nas je s funkcioniranjem parka te projektom ispaše kravama na otocima u Ščećinskom zaljevu te ušću rijeke Švine. Prostor obilazimo brodom, a zatim i pješice te upoznajemo farmera koji s velikim žarom govori o korištenju prostora koji napasuje njegovo blago. Također, stručni voditelj parka nas je upoznao sa specifičnom florom ovog prostora čije kontinuirano obitavanje na ovim otocima uvjetuju redovite poplave kao i redovita ispaša.

Po povratku u muzej bacamo se u raspravu o dobrim i lošim stranama raznih modela upravljanja poplavnim pašnjacima, razmjenjujemo iskustva iz naših zemalja, ali i povezujemo doživljaje s ovog studijskog putovanja s onim prethodnim iz Nizozemske.

Nacionalni park Wolin (10.937 ha) koji je star preko 60 godina, uključuje fragmente najvrjednije baltičke litice, šumska područja, ali i otoke stražnje delte rijeke Świna, jedinstvene u Europi. Do sada je u granicama parka pronađeno preko 220 vrsta ptica, uključujući oko 140 vrsta koje se gnijezde. Na stražnjim deltastim otocima ispaša stoke se odvija na jedinstven način, stokom od individualnih poljoprivrednika, čime se doprinosi očuvanju njihovo vrijedno stanište za mnoge vrste ptica.

Srećom, povratak kući nije odmah sutradan pa mogu iskoristiti vrijeme za još jedan dan proveden u obilasku Wolinskog nacionalnog parka. Sjedeći na liticama i gledajući Baltik osjećam zahvalnost prema svima koji su nam omogućili ova nevjerojatna iskustva iz Poljske i nadam se ponovnom susretu.

Oznake Dinara back to LIFE, Grazind study tour, Poljska, studijsko putovanje

Novosti

Prijava za financiranje izrade poslovnog plana

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 6. listopada 2023.

Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ poziva zainteresiranu javnost na prijavu za izradu poslovnih planova vezanih uz stvaranje, unapređenje ili proširenje ponude usluga ili proizvoda koje trenutno nudi fizička ili pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Naš projekt Dinara back to LIFE za cilj ima motivirati lokalne poljoprivrednike na realizaciju svojih poslovnih ideja kako bi potaknuli održivo korištenje prirodnih resursa u širem području Dinare.

Poslovne ideje koje želimo poticati su:

širenje ili unapređenje proizvodnje,
razvoj novog ili promocija postojećeg poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda,
i/ili unapređenje nepoljoprivrednih djelatnosti

Cilj nam je povezati zainteresirane poljoprivrednike sa stručnjacima kako bi besplatno izrađene poslovne planove iskoristili kao ogledni primjer za buduće poslovne aktivnosti. Dobar poslovni plan pomoći će i poljoprivrednicima i potencijalnim ulagačima da razumiju svoje tržište, konkurente, troškove i izvore prihoda.

Pozivaju se svi koji se već bave ili se namjeravaju početi baviti poljoprivredom da sudjeluju i prijave se popunjavanjem obrasca na poveznici dolje:

Popunjeni upitnik može se ispuniti digitalno (na linku gore) ili ručno (nalazi se na dnu teksta) i skeniran dostaviti na e-mail adresu: lag.poslovni.planovi@gmail.com najkasnije do 11. listopada 2023. u 20:00 sati.

Na istu e-mail adresu možete poslati eventualna pitanja vezana uz prijavu, a odgovori će biti objavljeni na službenim stranicama LAG-a „Cetinska krajina”. Pitanja možete postaviti najkasnije do ponedjeljka (09.10.2023.) u 17:00 sati. Nakon završetka roka za prijavu, na web stranici www.lag-ck.hr objavit će se konačni odabir korisnika i termin potpisivanja ugovora.

Dodatne informacije:

potiču se aktivnosti ruralnog razvoja koje se temelje na održivom korištenju prirodnih resursa i/ili promociji zaštite prirode isključivo unutar sljedećih JLS: Knin, Kijevo, Civljane, Vrlika, Hrvace, Sinj, Otok i Trilj
prihvatljive aktivnosti: stočarstvo, pčelarstvo, peradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, ljekovito bilje
obvezan je pristanak na snimanje i fotografiranje za promidžbene svrhe projekta

Prilog 1. Obrazac za prijavu

Oznake Dinara, Dinara back to LIFE, Poslovni planovi

Kalendar aktivnosti Novosti

Studentski vikend-posjet na Dinari

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 22. rujna 2023.
Nema komentara na Studentski vikend-posjet na Dinari

Od 14. rujna do 16. rujna 2023. članovi projektnog tima s Agronomskog fakulteta organizirali su studentski kamp u Ježeviću. Kamp je bio namijenjen studentima agronomije i biologije, a cilj je bio upoznati studente s aktivnostima koje smo provodili. Na kampu je sudjelovalo 19 studenata s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakuteta Sveučilišta u Zagrebu i Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi dan kampa, nakon smještaja u Ekološku stanicu „Vrlika“ u Ježeviću, studenti su obišli Ježevićko suhopolje gdje su vidjeli rezultate uklanjanja drvenaste vegetacije te se upoznali s metodom kaveza za isključivanje ispaše.

Drugi dan kampa posjetili su Vrdovo kako bi se upoznali s temom kontroliranog paljenja i rezultatima. Pored planinarskog doma Sveti Jakov, studentima je demonstrirano sakupljanje uzoraka biomase i korištenje bespilotnih letjelica u procjeni pašnog potencijala krških travnjaka. Također, obišli su dvije obnovljene lokve.

U poslijepodnevnu šetnju i oblazak tvrđave Prozor u Vrlici pridružili su se i članovi Bioma i ispričali o uključivanju lokalnih stočara te o Natura 2000 vrstama ptica koje su ciljne vrste u projektu (vrtna strnadica, ćukavica i kratkoprsta ševa). Panoramski pogled na Cetinsko polje i Dinaru oduševilo je studente!

Prije polaska za Zagreb, zadnji dan kampa posjetili suVeliko vrilo Cetine koje je grupu oduševilo ljepotom, bojama i čistoćom vode. Vjerujemo da je sudjelovanje na ovom kampu i obilazak projektnog područja studentima pokazalo i približilo važnost održivog upravljanja travnjacima i očuvanja bioraznolikosti te ih je motiviralo na sudjelovanje u sličnim projektima u budućnosti.

Oznake Dinara, izlet, Ježevićko suhopolje, studentski kamp

Kalendar aktivnosti-početna Novosti

Započinje završno ispitivanje stavova javnosti o važnosti i potencijalu Dinare

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 18. srpnja 2023.

U sljedećih nekoliko tjedana, LAG ‘’Cetinska krajina’’ provodit će završno terensko anketiranje o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo.

Ostalo je još svega nekoliko mjeseci do završetka projekta Dinara back to LIFE čiji je dugoročni cilj očuvati travnjake, poticati na održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Kroz posljednje tri godine, projekt je proveo niz aktivnosti poput ručnog uklanjanja drvenaste vegetacije, kontroliranog paljenja zaraslih travnjaka, volonterskih akcija i kampova, obnove suhozida, bunara i lokvi, radionica, predavanja, izložbi, a u ožujku je održana međunarodna konferencija u Sinju.

Upravo kao što se na početku projekta provelo ispitivanje mišljenja mještana o doživljaju Dinare te poznavanju njenih prirodnih vrijednosti, važnosti travnjaka te aktivnostima kojima se oni održavaju, ali i ocijenili rad institucija koje se bave upravljanjem na dinarskom području, ispitivanje će se ponoviti.

Kada je projekt krenuo, osjetila se doza optimizma i pozitive, što su nam ljudi i jasno dali do znanja u prvom terenskom anketiranju. Dinara je u međuvremenu postala park prirode, ljudi su povezaniji s prirodom i svjesniji da ju trebamo očuvati. Ljudi vole Dinaru, cijene je i prepoznaju njenu iskonsku priču, a na terenu smo jako puno naučili upravo od njih.

Melani Glavinić, Udruga Biom

Terenski ispitivači obići će gradove Knin, Sinj, Trilj i Vrliku te općine Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane. Anketa je u potpunosti anonimna i traje svega 15 minuta, a nakon ispitivanja slijede unos i obrada podataka. Rezultati ispitivanja objavit će se na web stranici projekta i u lokalnim medijima, a prikupljeni podaci pomoći će projektnom timu u procjeni uspješnosti provedenih aktivnosti, ali i saznati mišljenje lokalnog stanovništva na kraju projekta.

Ovo terensko anketiranje je nastavak istraživanja s početka projekta čije rezultate možete pogledati ovdje. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi rezultata prvog istraživanja, novog koji će uskoro započeti ili želite dodatne informacije, možete kontaktirati broj telefona 021 825 032 ili e-mail: dinarabacktolife@gmail.com

Oznake Dinara back to LIFE, terensko anketiranje

Kalendar aktivnosti Novosti

Na Dinari s LIFE for Mauremys

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 12. srpnja 2023.

Prošli tjedan ugostili smo stručnjake s projekta LIFE for Mauremys i poveli ih u obilazak područja gdje obnavljamo bunare i lokve.

Poput malih oaza, lokve i bunari dragocjena su mjesta koja osim što osiguravaju izvor pitke vode usred surovog krša, omogućuju život mnogim vrstama. Upravo vodozemci i neki kukci cijeli ili dio svog razvojnog ciklusa prolaze upravo u i malim slatkovodnim ekosustavima na kamenjaru. Prolazeći dinarskim područjem, nerijetko se dogodi da bunari ili lokve nose svoja nazivlja uz koja se veže posebna priča i odnos mještana. Osim što služe za opskrbu vodom blagu koje tu dolazi, oni su i svojevrsni spomenici tradicijske gradnje.

Kako bi podijelili znanje i dosadašnje iskustvo o vodenim tijelima koja obnavljamo kroz Dinara back to LIFE i projekt Still water revivaI, u posjet su nam stigli stručnjaci s projekta LIFE for Mauremys čija je misija poboljšati kvalitetu staništa te ukloniti prijetnje za očuvanje riječne kornjače Mauremys rivulata. U želji da im pokažemo da je Dinara dobar domaćin bogat životom i čiji su vodeni ekosustavi neprocjenjivi, proveli smo ih na desetak lokacija gdje smo do sada i sami zasukali rukave. Terenski obilazak vodio je Ivan Budinski, a goste-stručnjake je zanimalo kako su obnavljana vodena tijela, zašto smo birali baš ta te kakav je živi svijet u njima.

Evo koje smo sve lokacije obišli!

Prva lokacija obilaska bila je bunar Venišica u Ruminu kojeg su obnovile Hrvatske šume. S jedne strane bunara napravljena je rampa kako bi životinje mogle lakše doći do vode kada je visok vodostaj. Iznad bunara se nalazi manji izvor vode koji ljeti teče kroz podzemlje, a za velikih kiša je vidljiv i na van. Kad je vodostaj visok, dio vode se prelijeva u lokvu nizvodno od bunara. Taj bunar koriste lokalni stočari i neprocjenjiv je izvor vode za njihovo blago u ovom dijelu pašnjaka.

Sljedeći na popisu bio je bunar Kovačevac u Biteliću kojeg smo prošle godine obnovili zajedno s volonterima suhozidnog kampa Ježević 2022. Nekada davno, mještani su primijetili da se u toj depresiji skuplja voda u vrijeme kiša pa su sredini iskopali i suhozidnom tehnikom obložili bunar, no vremenom se on urušio i zatrpao. U nekoliko radnih akcija, obnovili smo ga, očistili zemlju, izvukli veliko kamenje, posložili okvir bunara koji će ga čuvati od urušavanja. Također, s nekoliko većih pločastih kamenova napravili smo pristupnu stazu u slučaju velike vode i blata.

U suradnji s lovačkom udrugom Hrvace obnovili smo Marunsku bunarinu, prirodnu lokvu koja je u dijelovima bila okružena suhozidima kako se zbog kiše i prolaska životinja ne bi urušila i zatrpala. Marunska bunarina bila je u lošem stanju, zarasla i obrasla trninom čije je korijenje urušilo suhozid oko lokve. Očišćena je od drvenastih vrsta, pokošena a suhozid je presložen.

U blizini Borkovića lokve u Koljanima, nekada najvećoj lokvi u tom kraju, od davnina je napravljena velika vodosprema koja je skupljala vodu za vrijeme velikih kiša. Mještani su nam kazali da je zbog izdignute ceste Koljane-Dabar, a koja se kasnije izgradila, između lokve i čatrnje, prekinut dotok vode, tako da je ta lokva sve češće suha. Osim toga, smanjenjem broja životinja koje koriste lokvu, smanjen je i utabani vodonepropusni sloja i blato koje su životinje na nogama iznosile i tako ‘čuvale’ izgled lokve. Ova lokva trenutno se trenutno obnavlja i nanovo iskopava, a zatim će se obložiti slojem gline iz kamenoloma.

Na Krčevinama u Ježeviću pokazali smo lokvu koja je u procesu obnove na sličan način kao i Borkovića lokva. Dalje, na Malom suhopolju se trenutno obnavljaju dvije lokve, manja i veća. Te lokve će koristiti nekoliko stočara iz Ježevića pa se veselimo njihovim dovršetku.

Za kraj smo ostavili Muljiku, lokvu koja je u zapravo prirodna depresija s glinenim nanosima. Obnovili smo je ručnim iskapanjem, obložili glinom te je nakon kiše zamuljali (zamutili) i zasuli s gašenim vapnom koje skuplja čestice gline i koje padnu na dno i ojačaju vodonepropusni sloj. Muljiku smo u obilasku zatekli punu svih stadija razvoja žabe zelene krastače; od punoglavaca, polurazvijenih žaba do mladih primjeraka koji izlaze iz lokve, što je posebno razveselilo stručnjake iz udruge Hyla koji u svom radu stavljaju naglasak na vodozemce i gmazove.

Ovakav terenski susret bio je odlična prilika za razmijeniti znanja s drugim stručnjacima te čuti njihovo mišljenje. Sigurni smo kako će podijeljeno znanje uspješno primijeniti na lokve koje će u budućnosti obnavljati na svom projektu. Na tom putu smo im velika podrška.

ps. U obilasku nam se pridružila ekipa s Hrvatske-radio televizije pa smo usput snimili prilog za emisiju Plodovi zemlje. Prilog možete pogledati ovdje.

Oznake Dinara, Dinara back to LIFE, LIFE for Mauremys, obnova bunara, Still water revival

Novosti

Study tour: Rewilding priča iz Nizozemske

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 18. svibnja 2023.

Svakim danom sve više koristimo prirode resurse što dovodi do promjena u prirodi i okolišu na globalnoj razini. S druge strane, postoje primjeri kako je vrijeme za inovativniji proces u zaštiti prirode – rewilding, proces divlje prirode. Takav način ima za cilj obnoviti i zaštititi prirodna područja ponovnim uvođenjem ključnih vrsta i promicanjem povezanosti između područja koja su prekinuta ljudskim aktivnostima. Nizozemska, u kojoj je takav proces započeo 80-ih godina prošlog stoljeća, primjer je iz kojeg se može učiti. Uvođenjem krupnih biljojeda zbog nestanka stoke sa pašnjaka, pokušavaju revitalizirati napuštene travnjake i zapuštena, ranije intenzivno, korištena zemljišta. Za rewilding najčešće koriste pasmine konja i krava koje su stare, primitivne pasmine jer su za razliku od moderno uzgojenih pasmina otpornije na nepogodne vremenske uvjete te mogu biti slobodne na paši.

Sredinom svibnja otišli smo na studijsko putovanje u Nizozemsku u organizaciji Eurosite, europske organizacije koja objedinjuje nevladine udruge, stručnjake, vladine organizacije i sve zainteresirane sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. U Nizozemskoj smo posjetili više lokacija na kojima se provode rewilding aktivnosti usmjerene ka poboljšanju staništa i suživota čovjeka i prirode. Takvih aktivnosti je više, ali se i provode na različite načine, prvenstveno ispašom krupnim biljojedima, kako divljim tako i domaćim vrstama i pasminama. Njihov cilj je, područja koja su bila iscrpljena intenzivnom poljoprivredom, iskapanjem gline, izgradnjom nasipa ili isušivanjem, vratiti u što prirodnije stanje. Osim toga, Eurosite povezuje partnere kao što su agencije za upravljanje šumskim područjima i vodnim resursima, provincijalnih vlada, lokalnih dionika i udruga i sl.

Tijekom studijskog putovanja imali smo priliku razmjenjivati iskustva s članovima raznih nevladinih organizacija, zaposlenike državnih agencija i uzgajivača stoke iz trinaest europskih zemalja. Prvi dan smo posjetili dva područja kojima upravlja nizozemska organizacija Natuurmonumenten osnovana davne 1905. godine. Na prvoj lokaciji Ooostvaardsplassen koji je dio Nacionanog parka Nieuw Land istočno od Amsterdama, upoznali smo se s načinom upravljanja močvarnim područjem od 56 km2. Ova lokacija je umjetno isušeni polder (umjetno načinjenja depresija) koji od prodiranja mora čuva veliki nasip tzv. dike te se višak vode kontinuirano ispumpava u more. Ovo, ne u potpunosti prirodno stanište, vremenom je postalo mjesto odmora i gniježđenja stotina vrsta ptica, ali pod stalnom prijetnjom zarastanja u drvenaste vrste, stanište se sve više gubilo. Iz tog razloga, upravitelji područja su pristupili rewilding procesu kako bi uz pomoć krava, konja, ali i jelena i srna povećali pašni pritisak te održavali travnjake te smanjili zarastanje drvenastim vrstama. Mnoge visoke ustave i brane koje su služile za kontrolu nivoa vode su prenamjenjene u stepenaste formacije kako bi ribe i vodozemci mogli seliti uzvodno i oživjeti riječice i močvaru u parku. Zaposlenici parka provode kontrolu brojnosti životinja odstrijelom viška te sanitarnim odstrijelom bolesnih i starih životinja. Od nedavno rade na povrataku gotovo zaboravljene vrste domaćih životinja, guske. Jata domaćih, ali i divljih gusaka, također vrše ispašu i nevjerojatno je vidjeti kako se sve ove vrste na tolikom području nadopunjavaju.

Sjeveroistočno od Arnhema, na području Nacionalnog parka Veluwezoom obišli smo područja suhih travnjaka i vriština. Ovi travnjaci su potpuno drugačiji od vlažnih travnjaka Oostvaardplassena kojeg smo obišli ranije. Na njima dominiraju vrijes i razne trave uz poneki šumarak bora. Ovo područje je nastalo tijekom zadnjeg ledenog doba kada su ledenjaci ispred sebe gurali i gomilali materijal, tlo i pjesak te su tako nastale morene (nanosi) izdignute od ostalog terena. Nacionalni park je u privatnom vlasništvu organizacije Natuurmonumenten koja ispašom održava travnjake. Za ispašu koriste škotska highland goveda koja su izdržljiva i otporna na vremenske uvjete te im ne treba zaklon od kiše, snijega i hladnoće. Također, koriste i poljske konje pasmine konik (konjić); male agilne, izdržljive konje koji žive slobodno i pasu na području parka. U posljednje vrijeme, događaju im se štete od napada vuka pa je potaknuta zanimljiva rasprava s nama iz Hrvatske te Poljske kako se kod nas štiti stoka. Osim toga, u njihovom slučaju, napad vuka stvara probleme šetačima s psima jer su bikovi iz stada agresivni prema psima vjerojatno jer ih doživljavaju kao vuka.

Sljedećeg dana posjetili smo područje Millingerwaard, istočno od grada Nijmegen koje je nastalo otkupljivanjem zemlje od farmera i tvrtki za vađenje gline kako bi se što veće područje vratilo u prirodnije stanje. Ovo područje raste i danas jer se kontinuirao otkupljuje zemlja i provode rewilding aktivnosti u suradnji s jednom od tvrtki za vađenje gline. Iako pokrivaju potrebe za izradu cigli i crijepova od gline za čitavu Nizozemsku, sada je vade u skladu sa odobrenom strategijom i samo na lokacijama koje im se odobre. Područje se nalazi uz obalu rijeke Rajne koju u ovom dijelu toka zovu Waal, gdje su izrađeni prokopi kako bi utjecali na poplave u parku. Područje je izuzetno raznoliko vrstama, od poplavnih hrastovih šuma, preko poplavnih livada i izdignutih pjeskovitih dina koje su formirali vjetar i rijeka. Krave i konji koji pasu i održavaju travnjaka kontroliraju se uz pomoć tvrtki za kontrolu stoke, a koje imaju pravo prodaje mesa na slobodnom tržištu nakon odstrijela prekobrojnih životinja.

Nakon obilaska Millingerwaarda, upoznali smo stočara koji u suradnji s Natuurmonumenten provodi ispašu na točno određenim lokacijama i u točno određeno vrijeme. Stočar je podijelio probleme koje ima s provedbom nitratnih direktiva jer je do sada stajnjak razbacivao po travnjacima i nasadima djeteline kako bi povećao prinos, ali to je pridonosilo zasićenju tla nitratima. Ono što nas je najviše dojmilo je trgovina u kojoj prodaje mliječne prerađevine od svojih 85 krava je spojena sa stajom, odnosno dijele ih samo jedna vrata. Kupci u svako vrijeme mogu obići staju i životinje te vidjeti u kakvom su stanju i jesu li uredne. Još zanimljivije je što se iznad štale nalazi dječji vrtić u vlasništvu ove obitelji u kojim trenutno 60-ak djece dolazi na dnevno čuvanje, edukaciju i kao „pomoć“ u staji. Kušali smo više vrsta sireva kao i originalnu nizozemsku gaudu koja je daleko ukusnija od „gaude“ koja se prodaje kod nas.

Posjeta područjima Noordwaard i parku Biesboschu također je bila fascinantna. Muzej koji dominira prostorom je zgrada pokrivena zemljom i travnjakom, u potpunosti uklopljena u okruženje i okružena nasipom s lopočima i trskom. Ovo područje je također polder i u zoni polava se nalazi nekoliko sela i tisuće stanovnika. Jedan od zaposlenika iz Staatsbosbeheer, vladine agencije za šumarstvo i upravljanje prirodnim rezervatima, odrastao je u kući iznad koje teče rijeka Merwede. Nakon velikih poplava 2016. shvatili su da moraju održavati poplavne livade i rukavce riječica koje su nakon isušivanja zarasle u šumu. Takva šuma ne može preuzeti ogromne količine vode dok pumpe nisu u stanju ispumpati višak na vrijeme. Zbog toga su pristupili rewilding aktivnostima kako bi sječom vrba i topola te čišćenju kanala i rukavaca rijeka, kao i ispašom stoke održavali travnjake koje će u slučaju velikih padalina „progutati“ veće količine vode i na taj način zaštititi sela uzvodno.

Na završnoj radionici razmjenjili smo iskustva s obilaska ovih lokacija ali i iskustva zemalja iz kojih dolazimo. Britanci iz Dorseta podijelili su zanimljivu priču o kupnji zapuštenog golf igrališta na kojem provode rewilding. Najmanja lokacija na kojoj provode aktivnosti je površine 120 m2 na koju su zasadili autohtone cvatuće vrste, poput „švedskog stol“ za oprašivače. Jedan od stočara s kojim su godinama surađivali postao je njihov zaposlenik te sada upravlja stokom koja provodi ispašu na području rewildinga u vlasništvu organizacije Natural England. Stočarka s Alpa kazala je kako pregonskim pašarenjem smanjuje pašni pritisak na određenim lokacijama u suradnji s geološkim društvom. Njihov cilj je dopustiti biljkama koje, „čuvaju“ tlo na padinama, rast i razvoj te smanjiti mogućnost odrona.

Sudjelovati i čuti priče različitih sudionika čije se vizije o obnovi prirode nadopunjuju, ali i čuti i potešoće, izazove s kojima se nose je nemjerljivo iskustvo. Drugačiji način razmišljanja i pogled na zaštitu prirode te korištenje ispaše kao alata za obnovu travnjaka, pridonose kako osobnom rastu tako i iskustvu svim organizacijama kojima je za cilj očuvana priroda održivim korištenjem i upravljanjem.

Oznake Rewilding

Dnevnik Dinare Novosti

Vikend izlet na Dinari

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 5. svibnja 2023.
Nema komentara na Vikend izlet na Dinari

Sredinom travnja, entuzijastični zaljubljenicu u prirodu i ptice, članovi udruge Biom proveli su vikend na Dinari. Osim druženja, edukacije i upijanja blagodati prirode, posjetili su lokacije na kojima smo provodili restauraciju travnjaka, bunara i suhozida.

Dobrodošlicom u planinarskom domu “Sveti Jakov” na visoravni Vrdovo započelo je zanimljivo iskustvo u kojem su sudionici mogli osjetiti čari života na Dinari. Odmah po dolasku, stručni savjetnik Ivan Budinski poveo je članove u edukativnu šetnju prema vrhu Mali Maglaj. Tom prilikom, neki su se prvi put susreli s raznim vrstama karakterističnim za krško stanište kao što su kukurjek, rašeljka, šafran i dalmatinski zumbul. Po povratku u dom dočekali su nas domaćini planinarskog društva i razveselili domaćim roštiljem, a druženje i dobra atmosfera je potrajala cijelu večer.

Sljedeće jutro, odmornu ekipu poveli smo u šetnju do suhozida kojeg smo prošle godine obnovili te im ispričali o tradiciji suhozidne gradnje, korištenju i važnosti za očuvanje bioraznolikosti. Potom smo se spustili na iduću mini edukaciju, na lokaciju gdje smo provodili kontrolirano paljenje zaraslih travnjaka u veljači. Ivan Budinski im je objasnio svrhu obnove travnjaka na takav način, benefit te kako ono utječe na pojedine biljne vrste. Do idućeg mjesta stigli smo kratkom šetnjom do jednog od obnovljenih bunara zanimljivog oblika i prilaza, bunar Kovačevac.

Posljednja edukativna točka našeg druženja bilo je Ježevićko suhopolje gdje smo najviše vremena posvetili ručnom uklanjanju drvenaste vegetacije proteklih godina. Ekipa je mogla čuti o važnosti ovakvih područja za stočare i njihovo blago, ali za pticu ćukavicu kojoj upravo ovakva otvorena staništa odgovaraju, no zbog zarastanja travnjaka je nestala s ovog područja. Prostranstvo Ježevića iskoristili smo za promatranje ptica, a pred objektive stale su kukmasta ševa, sivkasta bjeloguza, pupavac, primorska trepetljika, ali i rode u migraciji. Kad bi umorili glave koje su pretraživale biljke, podignuli bismo pogled prema nebu i promatrali prekrasan prizor žutokljunih galica koje su nas cijelo vrijeme pratile.

Ispunjeni pričama o Dinari i njenim posebnostima, ispratili smo članove njihovim kućama. Ako je vjerovati osmjesima i fotografijama, Dinara je ispunila svoj zadatak i pokazala zašto je tako moćna, divlja i divan domaćin u isto vrijeme. Veselimo se novim susretima, izletima i svim zaljubljenicima u prirodu i živi svijet!

Oznake Članovi, Dinara, Dinara back to LIFE, Udruga Biom, Vrdovo

Novosti

Uspješno završena Dinara back to LIFE međunarodna konferencija u Sinju

Autor objave Autor Melani Glavinić
Datum objave 3. svibnja 2023.

Međunarodna konferencija ‘’Međusektorskom suradnjom prema održivom upravljanju travnjacima’’ okupila je stručnjake iz različitih područja, a stotinjak sudionika bogatog programa od 21. do 24. ožujka imalo je priliku čuti iskustva domaćih i stranih stručnjaka u održivom korištenju travnjaka i upravljanju Natura 2000 područjima, ali i sudjelovati na tri različite radionice te posjetiti područja na kojima se provode aktivnosti projekta Dinara back to LIFE.

Konferenciju je otvorio Tomislav Hudina, voditelj projekta Dinara back to LIFE i uvodno predstavio aktivnosti i dosadašnje rezultate projekta koji su ostvareni u suradnji s projektnim partnerima Hrvatskim šumama, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te LAG-om Cetinska krajina.

Prvi dan konferencije: Zajednička poljoprivredna politika i ruralni razvoj

Tijekom prvog dana održana su predavanja o temama vezanim uz poljoprivredu. Bojan Ivanetić govorio je o reformi Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. na razini Europske unije, odnosno strategijama Od polja do stola, Spremni za 55% te Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. godine. Kroz izlaganje dan je i osvrt na Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH do 2027. godine i kakve novosti on donosi za poljoprivredu u Hrvatskoj.

Doc.dr.sc. Marin Čagalj održao je prezentaciju Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare. Čagalj je objasnio što su kratki lanci opskrbe, kako funkcioniraju te predstavio rezultate provedenog upitnika među poljoprivrednicima s područja Dinare. Sudionici su mogli čuti s kakvim problemima se susreću poljoprivrednici ovog područja te prijedloge i preporuke za poboljšanje trenutne situacije.

Iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije, Katarina Šuta predstavila je trenutno objavljene mjere potpore razvoju poljoprivrede na području Splitsko-dalmatinske županije, a Ivana Žanko, voditeljica stručne službe Lokalne akcijske grupe “Cetinska krajina˝, govorila je o povezivanju aktivnosti u ruralnom gospodarstvu (LEADER) te o samim programima ruralnog razvoja.

U sesiji Priče s terena, predstavili su se lokalni mladi poljoprivrednici Frano Moro i Antonio Mravak te iz prve ruke ispričali kako je biti poljoprivrednik-poduzetnik, s kakvim se izazovima nose, što im pomaže u razvoju poslovanja te kakva su iskustva proizvodnje i prodaje domaćih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Karla Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge otoka Krka podijelila je iskustvo vođenja zadruge te naglasila važnost i vrijednost zadrugarstva u postizanju dobrih rezultata, suradnji i izgradnji povjerenja sa zajednicom.

Drugi dan konferencije: Očuvanje travnjaka, šume i zaštita prirode

Drugi dan konferencije bio je raznolikog sadržaja na temu očuvanja travnjaka i odnosa šumarstva i Natura 2000 područja. Predavanja su otvorili gosti stručnjaci iz Češkog Zavoda za zaštitu prirode, voditelji strateškog LIFE projekta Jedna priroda koji doprinosi bioraznolikosti i promicanju usluga ekosustava u zaštićenim područjima mreže Natura 2000 u Češkoj.

Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva govorila je o ulozi zajedničkih pašnjaka u očuvanju travnjaka te je prezentirala područje Gajne kao primjer održive ispaše kao preduvjeta zaštite prirode, a Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije podijelio je iskustvo obnove travnjaka kao preduvjeta očuvanja identiteta otoka Cresa kao i važnost creske ovce kao dijela kulturnog krajobraza, otočnog sustava i očuvanja prirode.

Također, sudionici su imali priliku čuti inspirativnu priču Stefana Knopfera, mladog stočara iz Austrije koji predvodi organizaciju Hirtenkultur čiji je cilj umrežiti posljednje pastire u Austriji međusobno i s pastirima iz drugih zemalja, podržati ih u njihovom radu te probuditi interes mladih za problematiku očuvanja prirode kroz konvencionalnu poljoprivredu.

Sesiju Šumarstvo i zaštita prirode otvorio je prof.dr.sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu predavanjem ‘’Što natura 2000 znači za šume?’, a prezentaciju je nastavio s dijeljenjem iskustava u upravljanju Naturom 2000 u šumama na primjeru Slovenije. Istaknuo je kako je šumarstvo ključno u ulozi očuvanja prirode jer je gotovo 23% europskih šuma uključeno u Naturu 2000, a u Hrvatskoj 36% Natura područja čine šume. Također, naglasio je kako se Strategija EU za šume i Strategija o biološkoj raznolikosti bitno razlikuju, odnosno eksploatacija šuma je za šumarsku strategiju prva po važnosti a za Strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030. je eksploatacija tek na 3. mjestu.

Mile Radočaj iz Hrvatskih šuma predstavio je projekt Ecomanager kojem je cilj osigurati održivo upravljanje bioraznolikošću u šumskom dijelu Natura 2000 područja kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja ekološkom mrežom. Blaž Štefanek iz Hrvatskih šuma predstavio je zatim tri velika projekta koje provode Hrvatske šume a koji su vezani uz upravljanje Natura 2000 šumskim područjima. Naturavita, projekt koji se provodi u regionalnom parku Mura-Drava i u Kopačkom ritu i kojim se razminiravaju minski sumnjiva područja uz zamjenu euroameričkih topola sa autohtonim topolama; Fearless Velebit čime će se u PP Velebit i NP Paklenica osloboditi potpuno od mina, te projekt Karlovac Karst koji se provodi u Saborsko-Plašćanskoj dolini u kojoj se razminirava 1700ha, obnavlja šumsko zemljište na 216ha i izađuju protupožarni putevi.

Treći dan konferencije: O kontroliranom paljenju i požarima u prirodi te uzgoju stoke i ispaši

Prezentacijom Controlled burning of grasslands and its effects on vegetation dr.sc Vedrana Šegote započela je sesija o kontroliranom paljenju kao metodi održavanja travnjaka. Šegota je prezentirao eksperiment kontroliranog paljenja koji je započeo 2015. godine u Nacionalnom parku Krka u kojem je kontrolirano spaljena jedna manja ploha zaraslog travnjaka nakon čega se redovno nastavio pratiti oporavak travnjačke vegetacije. Također, zaključio je da kontrolirano paljenje jest dobra metoda održavanja travnjaka i da povećava bioraznolikost, ali je za održavanje bioraznolikosti nakon kontroliranog paljenja poželjno nastaviti travnjake održavati i ispašom.

Domina Delač s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u svom predavanju Wildfire effects on soil and water predstavila je kontrolirano paljenje kao jednu od metoda prevencije širenja ljetnih požara. Napomenuto je da nema jednoznačnog zaključka kakav je utjecaj kontroliranog paljenja na tlo i vodu, jer postoji niz faktora koji na to mogu utjecati, npr. koliko brzo nakon paljenja padne kiša i koliko kiše padne, koliki je bio intenzitet gorenja i slično. Također, dodala je kako su prisutne polemike o takozvanom post-fire managementu, odnosno postavlja se pitanje je li nakon provedbe kontroliranog paljenja ili nakon požara potrebno na neki način zaštiti tlo ili je poželjno ostaviti tlo da se samo oporavi.

U svom izlaganju, Ivan Budinski iz Udruge Biom pokazao je niz primjera kontroliranog paljenja u Europi. Naglasio je kako termin propis(a)no paljenje naglašava zakonski okvir provedbe ove aktivnosti dok kontrolirano paljenje govori o tome na koji način se metoda izvodi te je prezentirao primjere iz Švedske, Norveške, Finske, Portugala i Grčke gdje se na ovakav način održavaju staništa ali i preveniraju ljetni požari i štete koje njima nastaju.

U sesiji o uzgoju stoke i ispaši, prof.dr.sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o napasivanju ovaca, poteškoćama s raznim bolestima, ali i predatorima na krškim pašnjacima. Prof.dr.sc. Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu je u svom izlaganju iznio preporuke o korištenju autohtonih lokalnih pasmina (buše, dalmatinskog buška, primorsko-dinarskog magarca) u rekreaciji, gastronomiji itd. s ciljem poticanja njihovog uzgoja i kroz to njihovog očuvanja.

U prezentaciji Istrian native cattle breed and sustainable land management, Gordan Šubara iz Agencije za ruralni razvoj Istre predstavio je najveće probleme depopulacije ruralnih područja koja su u povijesti bila središta tradicijskog stočarstva te je naveo primjere kako uzgajivači i prerađivači mogu postići gospodarsku održivost kroz multidisciplinarni pristup rješavanju problema a sve to na primjeru dobre prakse poput edukacijsko-gastronomskog centra u Istri.

Posljednje predavanje u sklopu sesija bilo je posvećeno ispaši kao metodi održavanja travnjaka. Predavanje prof.dr.sc. Josipa Lete s Agronomskog fakulteta u Zagrebu o mješovitoj ispaši i dobrobitima za stoku, bioraznolikost ali i stočare. Posljednje izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na temu analize prikupljenih podataka u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Izlaganje je bilo usmjereno ka definiranju i optimalnog korištenja travnjaka na dinari za napasivanje stoke kako bi se postigao maksimalan pozitivan učinak na prirast kod životinja i osiguralo očuvanje bioraznolikosti. Ovakav pristup zahtijeva sustavne analize na regionalnoj razini koje uključuju promatranje prirodnih potencijala zemljišta, preferencija potrošača, egzistencije poljoprivrednika i okoliša, ali i bioraznolikosti i kulturnih vrijednosti, zaključio je Kutnjak.

Na kraju konferencije, Ivana Selanec iz Udruge Biom prezentirala je i otvorila raspravu o “Smjernicama za restauraciju i održivo upravljanje suhim travnjacima” koje objedinjuju iskustvo i naučene lekcije iz trogodišnje provedbe projekta restauracije travnjaka na Dinari. Sudionici su imali priliku podijeliti iskustva svojih organizacija, poteškoće s kojima su se susretali te prilike za suradnju.

Tijekom konferencije održane su i tri radionice; Natura 2000 i restauracijaprirode, Transhumanca i Angažman volontera u restauraciji prirode. Posljednjeg dana, organiziran je posjet lokacijama na kojima se provode restauracijske aktivnosti u sklopu projekta Dinara back to LIFE. Zajedničkim izletom zaokruženo je druženje svih koji svojim trudom, zalaganjem i iskustvom žele očuvati travnjake i pametno ih koristiti u budućnosti.

Oznake Dinara back to LIFE, konferencija

Prvi dan konferencije: Zajednička poljoprivredna politika i ruralni razvoj

Drugi dan konferencije: Očuvanje travnjaka, šume i zaštita prirode

Treći dan konferencije: O kontroliranom paljenju i požarima u prirodi te uzgoju stoke i ispaši

IMPRESSUM

Primajte obavijesti o projektu