Svi znamo za pčele, vrijedne kukce koji proizvode med. No koliko nas zna da u svijetu, na svim kontinentima osim Antarktike postoji više od 20.000 raznih vrsta pčela? Samo u Hrvatskoj postoji više od 700 različitih vrsta, od nekoliko milimetara dugih pčelica iz roda Lasioglossum do nekoliko centimetara dugih pčela iz roda Xylocopa.
Neke žive društvenim životom u manjim ili većim kolonijama poput drage nam medonosne pčele (Apis mellifera) ili zemnog bumbara (Bombus terestris) dok neke poput pčela iz roda Osmia više vole samački život te partnera traže samo u vrijeme parenja.
Velik broj pčela na nekom travnjaku znači i velik broj cvatućeg bilja, a što je više vrsta pčela to nam pokazuje i veću raznolikost ukupnog živog svijeta na nekom području. Upravo zato jedna od naših aktivnosti je i prebrojavanje pčela na pokusnim plohama koje nam može dati bolji uvid u stanje dinarskih travnjaka i ukupnu bioraznolikost.
Među našim aktivnostima je i prebrojavanje krških skakavaca vrste Prionotropis hystrix koji su često vezani uz pašnjake na kojima se intenzivno hrani stoka. Velik broj ovih skakavaca, koji ne mogu letjeti, dužine i do 6 centimetara na nekom pašnjaku može biti znak povećanja bioraznolikosti što nam može dati uvid u važnost ispaše za očuvanje travnjačkih staništa. Stoka ispašom smanjuje širenje drvenastih vrsta na travnjačka staništa te svojim papcima ili kopitima širi sjeme raznih vrsta biljaka koje cvatući u različita doba godine svojim različitim cvijetovima privlače i različite vrste kukaca. Veći broj kukaca opet privlači i veći broj ptica i gmazova koje se njima hrane pa naše dinarske travnjake prekrije bogatstvo raznolikog živog svijeta.
Od odabranih lokacija, rezultati prebrojavanja pčela utvrdili su najveći broj pčela na lokacijama Bitelić, Vrdovo i Sv. Jakov no na to ima i utjecaj što se na tim lokacijima nalazi i veći broj košnica. Lokacije Kijevo i Ježević pokazale su se kao područja srednje brojnosti pčela dok su se lokacije Bajagić i Ruda pokazale kao područja s najlošijom brojnosti pčela. Rezultati prebrojavanja skakavaca utvrdili su izrazito najveću brojnost skakavaca na lokaciji Bajagić što je moguće povezati s brojnosti stoke i visokim intenzitetom ispaše na ovoj lokaciji.
Posjetili smo površinu na prijevoju prema Ravnom Vrdovu, iznad Grede, na kojoj smo proveli propisno paljenje prije mjesec dana, kao prvu od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“ u svrhu restauracije travnjaka.
Suho proljeće malo odgađa oporavak vegetacije, ali procesi na koje smo računali već su vidljivi. Kao što smo i planirali, pokazalo se da zimsko paljenje ne rezultira dubinskim izgaranjem i oštećivanjem tla, ali uklanja dosta mladih drvenastih biljaka, suho lišće i suhu travu.
Sesleria tenuifolia, uskolisna šašika, najčešća je vrsta trave na plohi i njeni busenovi uspješno preživljavaju zimska paljenja
Veće drvenaste biljke, uglavnom hrastovi medunci, preživljavaju bez oštećenja jer ih čuva debela kora. Ali, to nam je i cilj jer vrtna strnadica, koja je najvažnija vrsta užeg područja paljenja, traži upravo takvo stanište za gniježđenje: raštrkana stabla i šumarke na travnjaku koji se obnavlja nakon paljenja.
Zečevi su odmah prepoznali novi izrast trave i vratili se na plohu gdje posvuda nalazimo njihove izmet
Vrste koje svoje pupove skrivaju ispod tla ili u busenima kao što su lukovičaste biljke i višegodišnje trave preživljavaju uz minimalna oštećenja. Novi izrast trave iz vatrom opaljenih busenova je već privukao i zečeve čiji tragovi su posvuda po plohi. Kako to sve izgleda pogledajte na fotografijama…
Hyacinthella dalmatica, dalmatinski zumbulčić, vrsta koja je paljenje prespavala kao lukovica u tluPaljenje zimi ne stvara visoke temperature koje uništavanju lišajeve na vapnencu i zato vapnenac ostaje sivSmukulja Coronela austriaca je neotrovna zmija koja je paljenje prespavala u podzemnom skloništuSukulenti kao što je čuvarkuća Sempervivum marmoreum, normalno preživljavaju zimsko paljenjeVatra niske bodljikave vrste kao što je krkavina Rhamnus intermedia spali do korijenaJuniperus oxycedrus, šmrika ili smrič, je vrsta koju se ne može ukloniti ispašom jer je stoka zaobilazi ali je osjetljiva na vatru
Krajem veljače na Dinari smo proveli prvu restauracijsku aktivnost projekta. Na površini od 6 hektara uspješno je provedeno kontrolirano paljenje s ciljem restauracije travnjaka.
Druga godina projekta Dinara back to LIFE predviđena je za početak provedbe planiranih restauracijskih aktivnosti, a prva takva aktivnost bila je kontrolirano paljenje, kojim se u hladnom dijelu godine spaljuju travnjaci koji zarastaju u nepoželjnu drvenastu vegetaciju.
Početkom veljače projektni tim je putem web stranice projekta i web portala s lokalnog područja člankom „13 pitanja uz kontrolirano paljenje na Vrdovu, najavio planiranu aktivnost restauracije lokalnoj zajednici, dao objašnjenje uz najčešća pitanja o metodi kontroliranog paljenja, te pozvao zainteresiranu javnost da se dodatno informira.
Povoljni vremenski uvjeti
Većinu prošlog tjedna obilježilo je sunčano i suho vrijeme, a 26.2. pokazali su se povoljni uvjeti za kontrolirano paljenje jer je bilo mirno i bez vjetra, te je tada provedeno kontrolirano paljenje.
Uz povoljne vremenske uvjete, nadzor i podršku Javne vatrogasne postrojbe Sinj, te naše volontere, restaurirano je 6ha zaraslih travnjaka. Kontroliranim paljenjem izgorio je samo površinski dio suhe trave i mladice nepoželjne drvenaste vegetacije kojom travnjaci na Dinari sve više zarastaju. Do sredine 2023. u sklopu projekta se kontroliranim paljenjem planira restaurirati najmanje 80 ha zaraslih travnjaka, a iskustvo s ovogodišnje aktivnosti je kao probna aktivnost pomogla projektnom timu da se upozna s administrativnim i logističkim zahtjevima organizacije, te da stekne iskustvo u provedbi.
Povećanje kvalitete staništa
Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste, a u slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede) to je strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim grmovima i stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem okolnih travnjaka u zarastanju, kako bi im se povećale površine povoljne za gniježđenje.
Kontrolu nad paljenjem i požarište osiguravalo je 5 vatrogasaca u koordinaciji Javne vatrogasne postrojbe i DVD-a Sinj, kojima se ovim putem još jednom zahvaljujemo na savjetima i stručno odrađenom nadzoru, kao i dvojici naših volontera koji vole prirodu i nesebično izdvajaju svoje vrijeme kako bi nam pomogli i dali vrijedan vlastiti doprinos.
Napokon smo dočekali i trenutak da započnu konkretne restauracijske aktivnosti travnjaka u sklopu projekta „Dinara back to LIFE”.
U nadolazećem tjednu planirana je provedba kontroliranog paljenja na prijevoju prema Ravnom Vrdovu (iznad Grede). Provodi se u svrhu restauracije travnjaka i kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“.
Kontrolirano paljenje će se provesti u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.
Kontrolirano paljenje će se provesti najkasnije do 15. ožujka, i to isključivo u trenutku povoljnih vremenskih uvjeta, bez vjetra i uz dopuštenje Javne vatrogasne službe Sinj. Prvi izlazak na teren i početak aktivnosti predviđa se već 17.2., ukoliko prema stručnoj procjeni vatrogasaca budu povoljni uvjeti za aktivnost, a u suprotnom će se provesti u drugom terminu kada vremenski uvjeti budu odgovarajući.
„Kontrolirano paljenje jedna je od mjera zaštite od požara. Drago nam je sudjelovati u ovim aktivnostima kako bismo zajedno s Dinara back to LIFE timom doprinijeli i zaštiti prirode, ali i zaštiti ljudskih života i imovine“, izjavio je povodom aktivnosti Stipe Ančić, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Sinj.
Kontrolirano paljenje provest će se kao prva od restauracijskih aktivnosti projekta „Dinara back to LIFE“, kojeg provodi Udruga Biom, u partnerstvu s Hrvatskim Šumama, LAG-om „Cetinska krajina“ i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
U slučaju da s lokacije [Karta 1.], u srijedu 17. veljače, primijetite dim, nema razloga za uznemirenost jer se radi o koordiniranoj akciji. Ukoliko imate ikakvih pitanja, slobodno nam se javite telefonski na 021/274 946, ili putem emaila na dinarabacktolife@gmail.com
U nastavku dajemo odgovore na sve što bi vas moglo zanimati o kontroliranom paljenju. A ukoliko imate dodatna pitanja i želite doznati više, slobodno nam se javite!
1. Zašto travnjake ne možete održavati ispašom ili košnjom? Zašto je baš potrebno kontrolirano paljenje?
Kamenjarski travnjaci, na kojima ćemo provoditi kontrolirano paljenje, ne mogu se kositi jer kamenje onemogućava upotrebu bilo kojeg alata, od ručne kose do motorne kosilice. Naravno, u slučaju da je neki travnjak moguće kositi, košnja je preferirana metoda održavanja, ali takvih je travnjaka razmjerno malo. Kako stoka pase selektivno, zaobilazeći otrovne, bodljikave i nejestive vrste bilja, tako s vremenom takvih vrsta bude sve više i potrebno ih je ukloniti na neki drugi način. Nekada su se takve vrste uklanjale ručno, jer je bilo mnogo pastira koji su ih uklanjali dok su čuvali stoku. Ovo područje je bilo zahvaćeno i ratom zbog čega je, nakon dugogodišnjeg nekorištenja i izostanka ispaše, počelo jako zarastanje travnjaka i ne samo da ih moramo održavati već moramo njihovo stanje vratiti godinama unatrag, prije početka napuštanja. Paljenje je najjednostavnija i najbrža metoda kontrole pretjeranog širenja drvenaste vegetacije na većim površinama.
Karta 1
2. Zašto travnjake želite paliti i ne dopuštate da se prirodno razviju u šumu? Treba li čovjek uopće intervenirati u prirodne procese?
Republika Hrvatska je odlučila upravljanje područjima Ekološke mreže Natura2000, koja se nalaze unutar šuma i šumskih zemljišta kojima upravljaju Hrvatske šume, integrirati u proces gospodarenja šumama kroz izradu šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja Ekološkom mrežom. Predmetni travnjaci spadaju u rijetki i ugroženi stanišni tip Istočnojadranski kamenjarski pašnjak epimediteranske zone, te se nalaze u obuhvatu Ekološke mreže Natura 2000. Predmetno kontrolirano paljenje predstavlja aktivno upravljanje područjima EM Natura 2000 s ciljem zaustavljanja opadanja biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.
Potpuno prepuštanje prirodi je koncept koji se danas uspješno primjenjuje samo na ogromnim područjima sa dobro očuvanim svim bitnim elementima prirode. Koncept se pokazao krivim u drugačijim okolnostima jer je često uzrokovao nestajanje rijetkih vrsta i staništa. Europska priroda, koja je uglavnom nepovratno izgubila brojne krupne životinje koje su održavale staništa ispašom (poput tura, bizona, mamuta), velikim je dijelom očuvana jer je te životinje zamijenila domaća stoka. Nestanak domaće stoke, a bez povratka tih krupnih biljojeda, rezultira uvjetnim razvojem šumskog pokrova uz potpuni gubitak travnjaka. Također, bez ispaše se razvija prostor sa velikom količinom suhe biljne tvari koja lako gori te požari postaju sve intenzivniji. Današnja zaštita prirode pokušava upravljanjem postići svu izvornu raznolikost staništa i vrsta. Jednostavan primjer koji pokazuje da više ne možemo prepustiti sve procese prirodi je da u tom slučaju ne bismo smjeli gasiti prirodno nastale požare, koji su doduše rijetki, ali bez ljudske intervencije mogu gorjeti danima i opožariti ogromne površine.
Crvene grede Dinara
3. Što želimo postići kontroliranim paljenjem?
Kontroliranim paljenjem želimo povećati kvalitetu staništa za određene životinjske i biljne vrste. U slučaju travnjaka na Vrdovu (iznad Bitelićke grede, Karta 1.) je to strogo zaštićena vrsta ptice vrtna strnadica Emberiza hortulana. Vrtna strnadica je vrsta koja gubi stanište zbog zarastanja i rado naseljava nedavno spaljene površine jer njih čine travnjaci raznolikih zeljastih vrsta sa sporadičnim stablima. Postojeća populacija vrtne strnadice na tom lokalitetu je prisutna samo na površini koja je opožarena u prethodnim godinama i mi želimo toj populaciji vrtne strnadice omogućiti povećanje brojnosti spaljivanjem susjednog travnjaka u zarastanju. Osim toga, spaljivanjem će se pozitivno utjecati na održavanje pašnjaka i mogućnost ispaše stoke.
4. Što je kontrolirano paljenje? Koja je razlika kontroliranog i nekontroliranog paljenja odnosno požara?
Pri kontroliranom paljenju se spaljuju samo ciljane površine u odgovarajućim uvjetima. U kontroliranim paljenjima u okviru projekta “Dinara back to LIFE” se spaljuju samo travnjaci u zarastanju u hladnijem dijelu godine kada izgara samo površinski sloj tla bez dubinskog oštećivanja. Površine za kontrolirano paljenje se biraju tako da ne dolazi do ugrožavanja šuma ili općenito tipova staništa kojima paljenje škodi. Kod nekontroliranog paljenja, odnosno požara, izgaraju površine u kojima je paljenje štetno (npr. šume) ili, zbog ljetnih vrućina i suše, dolazi do dubinskog oštećenja tla i erozije.
Požar je poguban za Juniperus dok ostalo veće drveće i grmlje u većoj mjeri preživi
5. Koje su prednosti kontroliranog paljenja?
Kontroliranim paljenjem se uz relativno mali radni napor može održavati velika površina na staništima gdje druge metode održavanja nisu izvedive, odnosno isplative.
6. Koji su rizici kontroliranog paljenja?
Glavni rizici kod kontroliranog paljenja su proširivanje vatre na površine koje nisu bile cilj paljenja i dubinsko izgaranje tla. Oba ova rizika se izbjegavaju pažljivim izborom površine za paljenje, većim brojem dobro pripremljenih sudionika i pravilnim izborom vremenskih uvjeta pri provedbi samog paljenja.
Obliazak terena sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Sinj
7. Koje ćete mjere kontrole, umanjenja rizika i ograničenja poduzeti?
Kontrolirano paljenje provest će se u suradnji i uz nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj. Izlaskom na teren, 28.1.2021 utvrđeno je da na površinama odabranim za kontrolirano paljenje nema opasnosti od prirodnih elemenata koji predstavljaju opasnost zbog zadržavanja garišta (kao što su duboke škrape ili dubok sloj humusa).
Plohe na kojima se provodi kontrolirano paljenje odabrane su tako da su jednim dijelom obrubljene rubovima ploha neobraslih stjenovitih staništa, preko kojih se vatra teško može širiti, što olakšava ljudsku kontrolu nad vatrom.
Dodatnu zaštitu od širenja vatre činit će i putevi širine 2 – 4 metra u ulozi protupožarnih trasa, koji jednim dijelom obrubljuju površine na kojima se planira provesti kontrolirano paljenje, preko kojih se vatra ne može širiti.
Optimalan broj vatrogasaca na terenu će stručnom procjenom odrediti Javna vatrogasna postrojba Sinj. Sudionici aktivnosti koji će provoditi paljenje bit će opremljeni ručnim plamenicima, a vatrogasna postrojba brinuti će o sigurnosti i kontroli vatre uz odgovarajuću vatrogasnu protupožarnu opremu. Aktivnost kontroliranog paljenja će se održati u vidljivom periodu dana, a nakon prestanka te aktivnosti vatrogasci će prema procjeni nastaviti provoditi nadzor, dok se ne osigura da nije preostalo tinjajuće vatre.
Obilazak terena sa zapovjednikom Javne vatogasne postrojbe Sinj
8. Tko će provoditi kontrolirano paljenje na Dinari?
Kontrolirano paljenje na Dinari provodi se kao dio projekta “Dinara back to LIFE”. Vodeći partner projekta je Udruga Biom, a u partnerstvu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LAG “Cetinska krajina”.
Udruga Biom zadužena je za provedbu restauracijskih aktivnosti i odgovorna je za provedbu kontroliranog paljenja na Dinari. Planiranje i provedba aktivnosti provodi se uz pomoć svih partnera na projektu, te uz podršku i nadzor Javne vatrogasne postrojbe Sinj.
9. Koje vrste palite? Zašto se pale i vrste koje mogu zarasti u stabla?
Na površini koju ćemo paliti se nalaze razne drvenaste vrste: hrast medunac, crni grab, crni jasen, šmrika, drijen, krkavina ali sve su razvijene tek kao rijetko grmlje. Paljenjem zimi postižemo da će veliki dio njih preživjeti, naročito krupnije i više jedinke. U ovom području nam nije cilj postići stanište potpuno bez drveća i grmlja već održati travnjak s pojedinačnim drvećem i grmljem, što je idealno stanište vrtne strnadice, ali i produktivniji pašnjak.
Opožareno mozaično stanište na Dinari, trajno je nastradao samo Juniperus
10. Koristi li se kontrolirano paljenje još negdje u Hrvatskoj ili u svijetu?
Kontrolirano paljenje je jako raširena mjera koja se provodi u velikom broju država, od Finske, Švedske, Norveške, Velike Britanije, Španjolske, Francuske do SAD-a i Australije. Nekada se provodi kao mjera održavanja pašnjaka odnosno travnjaka, a nekada kao mjera koja održava mozaičnost i bioraznolikost u prostranim šumskim područjima. U Hrvatskoj se kontrolirano paljenje za sada provodi samo na relativno malim površinama u zaštićenim područjima kao što je Krka ili Kamenjak u Istri, ali i na velikom broju privatnih parcela.
11. Požar proizvodi velike količine C02. Kako opravdavate to što ćete ispustiti veliku količinu CO2 u atmosferu?
Na Dinari se redovito (i nekontrolirano!) opožaruju velike površine zbog čega se u atmosferu ispušta ogromna količina CO2. Naročito se velika količina ispušta pri gorenju šuma i ljeti, kada izgara korijenje biljaka i humusni horizont tla. Dugoročni je cilj projekta takve velike količine CO2 prevenirati ispašom (koja smanjuje količinu suhe biljne tvari) i kontroliranim paljenjem malih površina zimi, kada zbog izgaranja samo površinskog sloja dolazi do znatno manjeg ispuštanja CO2.
12. Šteti li požar divljači, npr. svinjama i zečevima? Što je sa životinjama koje ovdje žive i prehranjuju se?
Jedan od razloga zašto se kontrolirano paljenje provodi zimi po vremenu bez vjetra je što tada nema mladunaca životinja, a odrasle jedinke lako pobjegnu vatri koja se zimi polako širi. Također, nakon takvog spaljivanja dolazi do obnove zeljaste vegetacije već s prvim proljetnim danima i životinje se ubrzo vraćaju na spaljene površine u potrazi za novom, svježom ispašom. Dapače, vrstama kao što je zec takva staništa, sa bujnom zeljastom vegetacijom u obnovi, čak nude i više hrane nego okolne površine.
Planinski travnjaci Dinare dva mjeseca nakon požara
13. Smije li se kontrolirano paljenje provoditi u Parku Prirode?
Park prirode je kategorija zaštite koja ne ograničava ovakve djelatnosti, naročito ako povećavaju kvalitetu staništa za bitne vrste ili staništa. Jedna od zadaća Parka prirode Dinara je očuvanje otvorenih staništa i vrsta koje na njima žive i nadamo se da će se kontrolirano paljenje provoditi i kao aktivnost budućeg upravljača područjem Parka.
Hrvatski sabor je jednoglasnom odlukom donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara. Tako su dio područja Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišni i gornji dio toka Cetine te krška polja Hrvatačko, Paško i Vrličko danas proglašeni službeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj. Nakon Parka prirode Velebit, masiv Dinare sa svojih 63.000 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije je naše najveće zaštićeno područje.
Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 čini 39 % kopnenog dijela RH zaštićenim. Osim što je i sama dio ekološke mreže Natura 2000, na samom području Parka nalazi se 11 važnih područja ekološke mreže Natura 2000 od kojih su dva područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Dosadašnji najviši vrh Republike Hrvatske istoimen svom masivu, Dinara (Sinjal) na 1831 m također se nalazi na području Parka!
Područje Dinare osim što je kroz prošlost bilo jedno od značajnih povijesnih, tradicionalnih i kulturoloških područja, u prirodnom smislu je izvor bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te biološke raznolikosti prirodnih staništa. Trenutni podaci broje preko 1000 biljnih vrsta od čega 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Na međunarodnoj razini, prepoznat je fenomen dinarskog krša koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime.
Podsjetimo se koliko je naša Dinara bogata i raznolika:
Dinara u NATURA 2000 važnim staništima : planinski i pretplaninski vapenački travnjaci (planinske rudine), istočno submediteranski suhi travnjaci, vapnenački travnjaci i karbonatna točila.
Na području Dinare prema dostupnim podacima na planini je zabilježeno oko 750 biljnih vrsta, od čega je preko 110 strogo zaštićeno, a 55 endemično.
U višim predjelima nalazi se i najveća populacija dinarskog rožca (dinarska smiljka, Cerastium dinaricum), u Hrvatskoj strogo zaštićene biljke.
Dinara je značajno stanište za vuka (Canis lupus) i smeđeg medvjeda (Ursus arctos), dinarskog voluhara (Dinaromys bogdanovi), a najvažnije je stanište planinskog žutokruga (Vipera ursinii)
Dinara je važna za očuvanje bogate i endemske špiljske faune, u kojoj obitavaju strogo zaštićene vrste veliki šišmiš (Myotis myotis), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii) i južni potkovnjak (Rhinolophus euryale).
Na planini obitava jedina gnijezdeća populacija planinske ševe (Eremophila alpestris) u Hrvatskoj
Dinara predstavlja važno područje očuvanja za mnoge saproksilne kornjaše, jedno je od zadnjih mjesta gdje je pronađena rijetka vrsta kornjaša (Osmoderma barnabita)
Osim što je područje Dinare posebnih prirodnih vrijednosti, nikako se ne smije zaboraviti uloga domaćeg stanovništva. Njihov trud, održavanje tradicionalnih djelatnosti, prvenstveno stočarstva, velik je značaj i doprinos očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja. Osim toga, njihova privrženost, te način života uz Dinaru, dodatno je bogatstvo koje valja istaknuti.
Potencijal za revitalizaciju u skladu s očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti je velik , a zaštita Dinare svakako će imati pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo ovog kraja.
Čestitamo svima koji su svojim radom i trudom doprinijeli u ovom važnom koraku za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj te postupku proglašenja Parka prirode Dinara.
Prošlog tjedna, projekt Dinara back to LIFE i ciljevi prikupljanja iskaza interesa prezentirani su u Kijevu, zatim dan kasnije u Vrlici. U kijevskom i vrličkom Domu kulture uz pridržavanje epidemioloških mjera odazvalo se po dvadesetak stočara koji su imali priliku upoznati se s projektom, timom i aktivnostima koje će se raditi u sljedećoj godini, ali i čuti zašto je važnan njihov glas i interes za provedbu ispaše.
Melani Glavinić, komunikatorica na projektu, predstavila je projekt, njegove ciljeve i aktivnosti, a stručni suradnik za zaštitu prirode Ivan Budinski je prezentirao potencijalna područja za provedbu ispaše u sljedećoj godini, objasnio njihovu važnost te upoznao prisutne s mrežom Natura 2000 i vrijednim ptičjim vrstama dinarskih pašnjaka. U opuštenoj, domaćinskoj atmosferi osim kratkog predavanja i razmjene iskustava, uslijedila je rasprava u kojoj je većina stočara iskazala nezadovoljstvo dosadašnjim praksama vezanim uz zakup pašnjaka.
Neki od prisutnih stočara su već imali priliku upoznati dio projektnog tima na terenu prilikom prebrojavanja ili bilježenja vrsta pa su iskazali zadovoljstvo ovim službenim susretom. Prostora za suradnju i napredak ima, a dijalogom se može postići mnogo, zaključak je ovih susreta.
– Nastavit ćemo organizirati ovakav tip susreta sa stočarima i svima koji su zainteresirani za projektne aktivnosti. Ovo je izvrsna prilika za vidjeti širu i stvarnu sliku stanja na terenu, ali i za prepoznati načine kako pomoći lokalnoj zajednici. Cilj nam je svima isti, očuvati Dinaru i težiti općoj dobrobiti domaćina. Hvala svima koji su sudjelovali, iskazali interes i podijelili svoje mišljenje s nama! – dodaje projektni tim.
Projektom „Dinara back to LIFE“ provodit će se restauracija travnjaka na području Dinare. Jedan od načina na koji će se restauracija provoditi je kontrolirana ispaša, a u kojoj mjeri i gdje će se provoditi, ovisi o interesu lokalnog stanovništva za sudjelovanje u projektu.
Kroz sljedeće tri godine u projektu „Dinara back to LIFE“ predviđeno je 30.000,00 € novčanih poticaja stočarima te nabava električnih pastira u vrijednosti 8.500,00 €. Navedena sredstva planiramo utrošiti na način da uspostavimo suradnju sa zainteresiranim stočarom/stočarima koji su voljni surađivati s projektnim timom na održavanju površina travnjaka provođenjem kontrolirane ispaše na pašnjacima na Dinari. Projekt vodi Udruga Biom u partnerstvu s Lokalnom akcijskom grupom „Cetinska krajina“, Hrvatskim šumama i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj je projektne aktivnosti, a time i točan način kako će se novac raspodijeliti, koliko god je to moguće prilagoditi stvarnim potrebama i interesu lokalnih stočara ili onih koji to žele postati. Definiranje točnih područja na kojima će se provoditi kontrolirana ispaša ovisi o interesu lokalnih stočara spremnih na potencijalnu suradnju te se zbog toga i objavljuje ovaj poziv.
U ime projektnog tima pozivamo sve koji se već bave ili se žele početi baviti stočarstvom da sudjeluju i iskažu svoj interes. Interes možete iskazati popunjavanjem upitnika (više detalja u nastavku teksta). Vaši odgovori pomoći će našem projektnom timu u pripremanju plana kontrolirane ispaše i prilagodbi projekta, onoliko koliko je moguće, potrebama na terenu.
Ispašom se planira restaurirati oko 80 ha, u okviru područja iscrtanog na ovoj karti.
Kijevsko suhopolje
Ježevićko suhopolje
Područja planirana za ispašu
U ovoj fazi iz projekta želimo doći do boljeg uvida u postojeće stanje, broj stočara na području, broja onih koji svoja stada vode na ispašu na Dinaru ili planiraju s ispašom započeti tijekom 2021. godine.
Kako sudjelovati:
Potrebno je ispuniti upitnik s nekoliko jednostavnih pitanja i dostaviti ga na našu e-mail: dinarabacktolife@gmail.com ili odgovore popuniti ručno te ih poštom dostaviti na adresu:
Udruga Biom, Matićeva 12, 21230 Sinj
ili pozivom na broj telefona 021/274 946 od 8:00-16:00 sati.
Ispunjeni upitnik potrebno je dostaviti najkasnije do 04.12.2020.
Nakon iskazivanja interesa, početkom 2021. biti će objavljen natječaj na koji će se moći prijaviti svi zainteresirani te nakon čega će uslijediti odabir najboljeg ponuđača i sklapanje ugovora o kontroliranoj ispaši.
Provedbu projekta i najavu drugih aktivnosti pratite ovdje na web stranici projekta ili na društvenim mrežama.
Uvukla nam se jesen u sve pore dana, a listopad nam je donio prirodu u njezinim najljepšim kolorima. Maglovita jutra, oštar i hladan zrak uz ritam kiše i sunca drže nas na oku da ne usporimo i prepustimo se toplim napicima i svakodnevnom tipkanju. Prije zaključivanja sezone terena, ostalo je priključiti se kolegama i uživati u šarenom dobu godine na Dinari.
Sve je nekako drugačije u zraku – slažemo se i protežemo ruke i noge čim smo stigli na Vrdovo.
– Nema puno do tamo – kaže Luka pokazujući nam prema nepreglednoj šikaru kroz koju bi se trebali probiti.
Dok se provlačio kroz grmlje do radne točke, Luka nam objašnjava zašto su odabrane lokacije na Vrdovu, Kijevskom polju i Ježević suhopolju.
Tamo gdje su kolege ovo ljeto prebrojale ptičje vrste koje su nama u projektu značajne, označene su kao dobar teren. U Lukinom slučaju, ta mjesta su kontrolne točke, a lokacije su prepoznate kao dobro stanište vrtne strnadice, kratkoprste ševe i ćukavice. Lukine lokacije su obrasle, mahom nepregledne šikare koje je jesen pretvorila u šareno biljno klupko. Po dolasku na GPS-om označenu točku, kolege konopom označavaju pravokutnik veličine 50m2 i kreće botanika u malom.
Popisuju se sve prisutne jedinke drvenastih vrsta kao i njihov broj. Prvo se broje klijanci, pa jedinke do 1m visine te one iznad 1m visine. Brojenjem jedinki vrsta, objašnjava nam Luka, želi se vidjeti stvarno stanje na svakoj lokaciji prije početka aktivnosti koja će se tu provoditi. Važno je znati vrste i njihovu brojnost u različitim visinskim kategorijama, a prebrojavanjem drvenastog bilja želimo vidjeti možemo li na temelju udjela drvenastih vrsta i njihove dobne strukture odrediti razlike u staništu gdje su zabilježene ptice od staništa koje je fizički blisko, ali na njemu ptica nema. Osim što će se na svakoj lokaciji vršiti određena aktivnost, pratit će se i promjene brojnosti ptica; jesmo li aktivnostima poput košnje, ispaše ili kontroliranog paljenja uspjeli proširiti životni prostor koje ptice mogu koristiti ili povećali njihovu brojnost.
Zlatno Vrdovo
Napuštamo gornji dio Bitelića i nastavljamo prema Vrdovu. Dinara polako pokazuje zube; treba se toplije obući. Makadamskom cestom prolazimo kroz prostranu dolinu koja u svim dobima godine izgleda kao savršena filmska kulisa. A da na Vrdovu nikako ne može biti dosadno, pobrinula se, vjerojatno, najpoznatija oznaka na Dinari: vamo ili tamo. Idemo, za Lukom – prema tamo (odnosno ”vamo”). Osim što se vamo čini bliže od tamo, čeka nas još razvlačenja konopa i prebrojavanja vegetacije.
Jedan dio lokacija koristi se za ispašu stoke, ali ne dovoljno za održavanje prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti Dinare. Osim toga, na tim površinama razvijaju se i biljne vrste koje štete travnjacima, primjerice smrika (smrič) pa on gubi svoje značajke.
Jeste li znali? Planinarski dom sv. Jakov je dobio ime prema 200 metara udaljenim temeljima kapelice sv. Jakova iz 15. stoljeća.
Iako su svi tipovi staništa važni, njihova raznolikost znači puni potencijal biološke raznolikosti Dinare, a to znači da i čovjek može koristiti prirodu u djelatnostima poput stočarstva, pčelarstva, lovstva, planinarenja, prikupljanja ljekovitog bilja i slično.
Što smo sve prebrojali?
Praćenjem brojnosti drvenaste vegetacije možemo dobiti grubu sliku strukture vegetacije na travnatim površinama i definirati stupanj sukcesije, ali i utvrditi u kojoj mjeri se razlikuju površine na kojima trenutno nalazimo ciljne vrste ptica od površina koje su zarasle, ali nisu još u potpunosti prekrivene šikarom. Naime, ptice koje pratimo traže određenu prisutnost grmlja i niskih stabala na travnjaku, ali ih je previše, počinju izbjegavati to područje.
U sklopu ovog terena, obišli smo ukupno dvadeset različitih lokacija (točaka), od koji je polovica bila na povoljnom staništu za ptice, a druga polovica na zaraslom području u blizini povoljnog staništa. Te zarasle površine moguće je uz malo truda obnoviti tako da se ukloni drvenasta vegetacija i time ponovo stvore povoljni uvjeti za ptice.
Na ovom zaraslom dijelu zabilježeno je ukupno 15 drvenastih vrsta s prosječnom gustoćom od 82 jedinki na 50m2, što je pet puta više nego na kontrolnim točkama, gdje je zabilježena gustoća od 16 jedinki na 50m2. Također, iako je na kontrolnim točkama zabilježeno neznatno manje vrsta (13), broj vrsta po plohi je bio znatno manji. Naime, na zaraslom dijelu je u prosjeku zabilježeno 6 drvenastih vrsta po plohi, dok ih je na otvorenom dijelu u prosjeku zabilježeno duplo manje (3).
Od drvenastih vrsta, najbrojnije su srednja krkavina (Rhamnus intermedia Steud. et Hochst.), hrast medunac (Quercus pubescens Willd.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i obična rujevina (Cotinus coggygria Scop.), koje su sve tipične vrste šikare hrasta medunca, široko rasprostranjene vegetacije šuma i šikara nižih nadmorskih visina ovog područja.
Za one koji žele znati više
Povoljno stanište – je prostor koji određenoj vrsti nudi sve što joj je potrebno. Svaka vrsta ima različite zahtjeve od prostora koji joj može ispuniti njene egzistencijalne potrebe poput hrane, zaklona i mjesta za razmnožavanje. Povoljno stanište za neku vrstu može biti određeno kombinacijom različitih elemenata, na primjer: tip reljefa, klimatski uvjeti, struktura i sastav vegetacije, prisutnost drugih vrsta, način gospodarenja prostorom i slično.
Sukcesija – je proces koji opisuje promjene florističkog sastava i strukture vegetacije kroz vrijeme. Sukcesija se obično prikazuje kao ciklus u kojem je prisutan linearan smjer kretanja promjena. Tako iz travnjaka s vremenom nastaje šikara (u Mediteranskom predjelu garig ili makija), dok iz šikare nastaje šuma. Nakon nekog ekstremnog događaja poput požara ili suše, ponovo nastaje travnjak i ciklus se ponovo pokreće. Međutim, promjene u prirodi nikada nisu linearne niti jednostavne. Tako da smjer sukcesije i njen trenutni rezultat ovisi, između ostalog, o početnom tipu vegetacije područja, načinu gospodarenja njime, prisutnosti određenih vrsta biljaka i životinja te frekvenciji pojave ekstremnih vremenskih događaja.
Analiziranje medijskog sadržaja je neizostavni alat u medijima, a koristi se u procjeni učinkovitosti komunikacije o određenom subjektu, njegovom tonu i drugim obilježjima u javnosti. Kada se prikupe objave u određenom vremenskom razdoblju o tom subjektu, analizom medijskog publiciteta može se vidjeti u kojoj mjeri je ostvaren cilj njegove komunikacije s medijima i publikom, kakav je sadržaj ili kontekst u kojem se subjekt pojavljivao i slično. Najvažnije, analiza će pomoći u jasnijem stvaranju vlastitog sadržaja, praćenju interesa medija, ali i za otkrivanje promjena u medijskim stavovima u budućnosti.
Jedna od aktivnosti projekta bila je prikupiti medijske objave na temu pojma „Dinara“ koje su objavljene u godini prije početka projekta „Dinara back to LIFE“ (2019.) i analizirati prikupljene podatke. Analiza prikupljenog materijala dati će uvid u medijski prostor o Dinari i značajnim temama bliskim projektu prije njegovog početka te dati smjernice projektnom timu kako provoditi, jačati, ali i prilagoditi komunikaciju projektnih aktivnosti trenutnim medijskim stavovima.
Prikupljanje i analiza medijskog sadržajao Dinari, znači pretraživanje medijskih objava na temu zaštite okoliša u projektnom području te njihovu analizu.
Građa za analizu dobivena je pretragom digitalnog arhiva za pojam „Dinara“, a na dobivenim objavama primijenjeni su i dodatni kriteriji koji su poboljšali opseg relevantnog sadržaja. Izostavljene su objave koje spominju pojam ”Dinara”, ali sadržajno nisu vezane uz prirodu i teme projekta.
Što je zabilježila analiza medija?
Ukupno je zabilježeno 69 objava s pojmom ”Dinara” za vremensko razdoblje od siječnja do prosinca 2019. godine. U prosjeku, mediji su o Dinari objavljivali 6 objava mjesečno.
U dobivenom sadržaju, tematika prikupljenih članaka je najčešće vezana uz kvalitetu života i politiku, ali prevladavaju objave koje promoviraju projekt „Dinara back to LIFE“, najava proglašenja Parka prirode Dinara, održivi turizam i teme vezane uz planinarenje i aktivnosti planinarskih društava, dok značajan broj objava, uglavnom komentara, oštro kritizira plan istraživanja ugljikovodika na području Dinare.
Broj objava po mjesecima u 2019. godini
Najveći broj objava zabilježen je u mjesecu kolovozu (14) kada je predstavljen projekt „Dinara back to LIFE“, ali je i otkriven spomenik Domovini na Dinari. Slijedi mjesec srpanj (12) u kojem se objavio plan o proglašenju područja Dinare kao zaštićenog Parka prirode, a autori najvećeg broja objava su Goran Šimac (tris.com.hr) i Rade Popadić (dalmacijadanas.hr).
Ton objava i zastupljenost tema
Ton objava je dominantno afirmativan (78% ukupnih objava), a zabilježena je samo 1 objava negativnog tona. Mjera za procjenu tona objava (afirmativno, neutralno, negativno) određivala se na način da su afirmativne objave one koje idu u korist Dinare i njezine zaštite, one koje su zagovarale održivi razvoj i turizam i sl. Neutralne objave su uravnotežena izvješća o nekom događaju ili političkoj odluci, bez posebnog zauzimanja strana ili iskazivanja emocija, dok su negativno ocijenjene one objave koje su zagovarale radnje ili razvoj štetan za Dinaru te gledale samo isključivo potencijalnu i kratkoročnu ekonomsku korist bez kritičkog promišljanja o budućnosti, posljedicama i nasljeđu.
Status subjekta i publicitet
Publicitet pojma ”Dinara” u prikupljenim objavama je 86% primaran, što znači da se Dinari davao značajan medijski prostor čiji je sadržaj kvalitetan (što kod sekundarnog publiciteta nije slučaj; subjekt analize se samo spominje, ali se sadržaj njime ne bavi).
Možemo zaključiti da su internetske stranice i portali iskazali interes i popratili Dinaru te projekte vezane uz nju, što je posebno vidljivo u porastu broja objava koje govore o proglašenju Parka prirode, Naturi 2000 i predstavljanju projekta „Dinara Back to LIFE“.
Pozitivno je što pojedini portali, pogotovo lokalno usmjereni, pravovremeno reagiraju i pozivaju javnost na iskazivanje reakcija na projekte koji bi dugoročno mogli imati katastrofalne posljedice, poput istraživanja ugljikovodika na području Dinare.
Istraživanje što je medijska scena zabilježila o Dinari tijekom prošle godine, kakav sadržaj je publika pratila te koliko se prostora otvorilo za teme o kojima se manje pisalo, odlična je prilika projektnom timu u nastavku ostvarenja svojih komunikacijskih ciljeva.
Rezultati analize i cjelokupno izvješće dostupni su na linku.
Od Knina do Trilja domaće stanovništvo Dinaru doživljava dijelom svog identiteta, a u svakodnevnom životu prepoznaju njen potencijal i vrijednost, naglašavajući da prirodno bogatstvo Dinare treba očuvati za buduće generacije.
Sredinom lipnja na području Sinja i okolice započelo je terensko ispitivanje stavova javnosti o važnosti i biološkoj raznolikosti Dinare te njenom potencijalu za lokalno stanovništvo, nakon čega se ispitivanje nastavilo na vrličkom i kninskom području. U anonimnom anketiranju sudjelovale su 404 punoljetne osobe u osam jedinica lokalne samouprave. Ispitivanje javnog mnijenja završeno je sredinom srpnja te će služiti kao alat za analizu početnog stanja, pružiti kvantitativne i kvalitativne informacije o javnoj percepciji kada je u pitanju restauracija travnjaka, potencijal te razumijevanje tema zaštite prirode i onog što Dinara donosi. Obrađene informacije pomoći će omogućit će pratiti uspjeh u provedbi aktivnosti jačanja svijesti o održivom razvoju kroz sljedeće tri godine koliko projekt traje.
Istraživanje je provedeno u sklopu ”Dinara back to LIFE” projekta kojim se dugoročno želi očuvati dinarski travnjaci, poticati na njihovo održivo korištenje te pružiti podršku lokalnom stanovništvu za razvoj poljoprivrednih i turističkih djelatnosti u dinarskom području. Ispitanici su imali priliku iskazati svoj stav o bioraznolikosti Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva, održivom razvoju te izraziti mišljenje o projektu koji je započeo u siječnju ove godine.
Važnost i značaj Dinare prepoznata je i šire. Ona je dio ekološke mreže NATURA 2000 i dragocjeno je prirodno stanište, životni prostor divljim i ugroženih vrstama i vrijedno područje višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, kulturnog i povijesnog naslijeđa.
”Zadovoljni smo kako je anketiranje prošlo i zahvalni smo svima koji su odvojili vrijeme za nas. Domaće stanovništvo doživljava Dinaru lijepo i očekivano pozitivno. Dinara je doista važna svima, i mlađima i starijima u svim sredinama. Nadamo se kako je ovo samo nastavak divnog odnosa s Dinarom, ali i početak prepoznavanja njenih mogućnosti u skladu s održivim razvojem i očuvanjem prirodnog bogatstva. Zahvaljujemo još jednom svima koji su sudjelovali, podijelili svoje mišljenje s nama i dali doprinos komentarima koji će nam sigurno koristiti u budućim aktivnostima.”, poručila je Melani Glavinić.
Ispitanici smatraju kako biološka raznolikost ima utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života, prepoznaju turistički i rekreativni potencijal Dinare, ali i ocjenjuju neutralnim doživljaj bavljenja stočarstvom i pčelarstvom. Kada je u pitanju intenzitet utjecaja različitih aktivnosti i pojava koje narušavaju biološku raznolikost Dinare, slažu se kako izrazito velik utjecaj imaju požari i klimatske promjene, a većina ih se slaže kako na Dinaru utječe i zarastanje travnjaka koje treba obnoviti. Smatraju da izrazito velik utjecaj na kvalitetu života domaćeg stanovništva ima slaba infrastruktura i prometna povezanost, a gotovo svi ispitanici se slažu kako nemaju povjerenja u državne institucije kada je riječ o temama zaštite prirode. Također, kroz anketni listić, ispitanici su imali priliku iznijeti stav o podršci pojedinim načinima obnove travnjaka.
”Ljudi vole Dinaru i prepoznaju je kao mjesto za odmor, mir i neizostavni dio kulturne baštine. Kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša dinarskog područja, većina ih prati događanja i informira se o tim temama a istraživanje je pokazalo kako imaju nedostatak povjerenja u institucije. Stanovništvo je prepoznalo Dinara back to LIFE i više od 90% ih podržava projekt te jako veliki broj ih želi sudjelovati u budućim aktivnostima što nas iznimno raduje.” , dodaju članovi projektnog tima.
Zanimljivo je kako stanovništvo cijeni domaće proizvode i važno im je da se prilikom proizvodnje poštuju znanja i lokalna tradicija, ali i da proizvod sadrži etiketu o kvaliteti. Među važnima, smatraju i osobno poznanstvo s proizvođačima, no ipak iskazuju blago nezadovoljstvo ponudom domaćih proizvoda u tržnim centrima, putem interneta ili na kućnom pragu. Kako poboljšati situaciju, pružiti podršku proizvođačima, osnažiti svijest kupaca i jačati prepoznatljivost tradicionalnih proizvoda, ostaje nam pratiti. Za početak je važna sloga, a gotovo 90% ispitanika istaknulo je da Dinaru treba očuvati za buduće generacije.
Brojni ostavljeni komentari na kraju ankete svjedoče koliko je Dinara svima posebna. Izdvajamo komentar koji na jednostavan način zaokružuje sve što se projektom Dinara back to LIFE želi postići.
”Nadam se da će te ovim projektom uspjeti oživiti naš kraj, pružiti bolje mogućnosti mladima i da nećemo bježati od rodne grude nego joj se vraćati.”
Cijelo izvješće možete pročitati ovdje, a sve projektne novosti i obavijesti možete pratiti na službenom Facebook kanalu Dinara back to LIFE.
