Za ovogodišnje izdanje ekološko-umjetničkog projekta Kašetarnica, Udruga Biom pripremila je edukativnu radionicu inspiriranu travnjacima i bogatim životom Dinare.
Brojne ptice, pčele, biljke i drugi kukci pronašli su svoj dom upravo na dinarskim travnjacima, a ovom radionicom djeci i odraslima želimo na zanimljiv način i dočarati taj svijet.
Posjetitelji će rješavanjem našega kviza moći naučiti nešto o dinarskim pticama, ali i divljim i medonosnim pčelama te cvatućim biljkama. Djeca će moći s nama zaigrati interaktivnu igru „Kukci cvjetoljupci“ kako bi saznali više o ulozi pčela u prirodi. Također, svi će posjetitelji moći kušati razne pčelinje proizvode, kao i pokušati prepoznati aromatične dinarske biljke prema njihovom mirisu. Nadamo se kako ćete posjetiti Biomov štand i otkriti Dinaru na jedan nov način!
Radionica je dio projekta “Dinara back to LIFE” kojim se restauriraju dinarski travnjaci, istražuju ptice, pčele i druge sastavnice prirode, te promiče njihova važnost.
Radionica “Kukci cvjetoljupci” održava se 1. rujna od 17 do 20 sati u Gradskom parku Sinj. Namijenjena je djeci i mladima.
Raspored ostalih događanja na Kašetarnici možete pogledati ovdje.
Edukativno-volonterski kamp koji počinje 5. rujna i potrajat će dva tjedna u blizini Vrlike otvorit će veliki ciklus restauracijskih aktivnosti u sklopu projekta Dinara back to LIFE kojim idemo prema cilju ovog projekta – obnova i širenje staništa za projektne ptice i travnjake. Odabrani su studenti koji će sudjelovati na kampu – mladi budući stručnjaci studenti su agronomije, šumarstva, krajobrazne arhitekture, biologije, geografije i drugih srodnih smjerova. Odabrani studenti dolaze iz svih krajeva Hrvatske – Istre, Međimurja, Slavonije, Banije, Dalmacije, središnje Hrvatske…
Jutarnju teoretsku nastavu na dvotjednom kampu o restauraciji travnjaka i održivom upravljanju prirodom provodit će stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, LAG-a Cetinska krajina, kao i Biomovi eksperti. Nakon podnevnog odmora, poslijepodne se ide na terenski rad na kojem će studenti pod kontrolom Biomovih koordinatora čistiti Ježevićko Suhopolje od šmrike i drugog grmlja, a kako bi se bivše travnjake, sada zarasle, vratilo u ranije stanje te time otvorilo prostor za povratak triju projektnih vrsta ptica – ćukavice, kratkoprste ševe i strnadice.
Ježevićko Suhopolje
Na kampu će, osim rada i učenja, biti vremena i za izlete u bližu okolicu – Sinj, Vrliku, okolne planine itd.
Studenti će biti smješteni u Ekološkoj stanici u zaseoku Vučemilovići kod Vrlike, bivšoj osnovnoj školi obnovljenoj prije 10 godina, a koju sad koristi PMF za terensku nastavu. Velika i lijepa zgrada iznad Peruće pruža sve uvjete za ugodan rad, učenje i odmaranje.
Ekološka stanica Vrlika
Organizatori studentima osiguravaju prijevoz iz njihovih mjesta po Hrvatskoj do Vrlike, prijevoz po terenu, hranu i smještaj, potrebne alate i opremu za rad, kao i vodstvo na terenskom radu, te povratak iz Vrlike.
Ovaj edukativno-volonterski kamp početak je velikog ciklusa restauracije koji će uključivati i angažman radnika koji će ručno uklanjati raslinje, zimsko kontrolirano paljenje, te nabavku stoke koja će pašaranjem održavati travnjake. Ambicija projekta je restauracija preko 100 hektara travnjaka.
Dvorište Ekološke stanice
Projekt Dinara back to LIFE, kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa Cetinska krajina te Udruga Biom kao vodeći partner.
Na visoravni Vrdovo završena je obnova šest odabranih bunara, jedna od projektnih aktivnosti projekta Dinara back to LIFE kojom se želi preokrenuti prirodni trend sukcesije i odumiranja u smjeru bioraznolikosti i samoodrživosti. Ovi su bunari stari i po 100-200 godina, no unazad pola stoljeća uslijed masovnog iseljavanje u nekoliko valova, koristili su se malo ili uopće ne pa su od izvora života postali ruglo i opasnost. Njihovom obnovom ova remek djela graditeljstva vrijednih ljudi iz Podinarja, opet će biti izvor života za životinje i za ljude.
Prvi obnovljeni, Lovrića bunar
Od stotina bunara na projektnom području, u užu je selekciju za obnovu bilo ušlo njih 20, odabranih uz pomoć Damira Jukića Bračulja, zaposlenika Hrvatskih šuma čija obitelj živi na ovom području i poznaje lokacije bunara, da bi među njima bilo odabrano konačnih šest koji su na državnom zemljištu, raspoređenih po velikom području Vrdova i u njegovom podnožju, te koji su se uklapali u financijsku konstrukciju projekta. Poslovi obnove, odnosno vraćanja bunara u prvobitno stanje s manjim doradama, počeli su krajem travnja u otežanim vremenskim uvjetima jer su se temperature na 900-tinjak metara nadmorske visine Vrdova spuštale prema nuli, a i kiša koja bi padala u ovom području onemogućavala je zemljane radove. Do kraja poslova, koji su potrajali do kraja lipnja, u ovom kraju krša i manjka hlada postalo je pak iznimno vruće. Na poslovima je bilo angažirano 2 do 6 radnika, ovisno o potrebama posla, a kod fizički najtežih poslova upotrijebljena je i mašinerija. Posljednji obnovljeni bunar ujedno je bio i najposebniji – najveći je, jedini nije na Vrdovu, nego u njegovom podnožju, iznad Rumina, radovi su bili najsloženiji te je jedini koji ima žilu iz koje stalno izvire voda, odnosno riječ je o „živom“ bunaru koji se jako brzo napuni. Za lakši pristup ovom bunaru napravljena je i rampa.
Venišica prije……i nakon obnove
No, i kod ostalih bunara bilo je velikih poslova – Lovrića bunar bio je zakopan do 1.5 metara dubine, da bi bio ukopan do dubine od sedam metara. Bulovića bunar bio je posve urušen i zatrpan te je isto tako ukopan te ozidan vacama teškim i po nekoliko stotina kilograma u čijem spuštanju je pomogla mašinerija, kojom prilikom smo se mogli prisjetiti vještih i domišljatih graditelja otprije stoljeće ili dva koji su ove bunare prvi i gradili, bez da su imali današnje strojeve. Vrijednost obnove ovih bunara – novčana, jer njihova korist za život kao takav je nemjerljiva – je 167.000 kuna, izvedena vještim rukama Antonija Jurića i njegovih radnika.
Todića bunar, drugi
Nakon kratkotrajnog kišnog razdoblja, bunari su se bili napunili, no kako je došla suša bunari će se isprazniti – osim vjerojatno Venišice koja ima stalni dotok vode – do prvih kiša nakon Velike gospe, no proces je preokrenut, voda je „ulovljena“ i život na ovom suhom području dobio je svoj osnovni element. „Voda na kršu znači sve“ – kako kaže Zoran Šunjić iz Hrvatskih voda, naručitelja radova i partnera na projektu. U ovom krškom području, objašnjava stručni suradnik za šumarstvo na Dinara back to LIFE, voda propada kroz tlo u dublje slojeve, zato i jesu građeni bunari koji su s vremenom zapostavljani i sad ih treba obnavljati jer njihova obnova znači vraćanje u život. Specifičnost ovog krškog terena je i u tome što se na određenim dubinama tla – 5 do 10 metara – pojavljuje ilovača, glinasta zemlja, „gnjila“ kako je nazivaju ljudi s ovog područja, po kojoj voda koja propada kroz krš u gornjim slojevima tla vodoravno kliže sve dok ne dođe do bunara u koje se slijeva i zadržava u njima.
Obnova Bulovića bunara
Prvi kojih se sjetimo kad razmišljamo o svrsi obnove bunara su stočari, odnosno njihovo „blago“ kojih je na ovom području na stotine. No, bunari su barem jednako važni i za pčele koje na vrdovskom kršu skapavaju od suše i vrućine, a upravo su one ključne – kako smo posljednjih godina puno puta čuli – za raznošenje peludi, odnosno za oprašivanje, dakle za bioraznolikost. Vrdovo je njima ovom obnovom postalo jedan mali raj!
Dva Todića bunara su obnovljena, ostao je treći
Vremena ekstenzivnog stočarstva su prošla i nećemo vidjeti povratak onog broja stoke otprije 100-tinjak godina, no pojavljuju se nove potrebe. Planinarenje i avanturistički turizam sve su popularniji i obnovljeni bunari mogu biti (rezervni) izvor vode, kao i turistička atrakcija, a mogu poslužiti i lovcima za njihove potrebe. Voda može biti i mjesto okupljanja – u Kaocima, na sjevernim padinama Parka prirode Biokovo, na mjestu gdje su također obnovljena tri bunara i postavljene su tri sjenice, glumac Vedran Mlikota svako ljeto održava predstave. Nije čudo što Hrvatskim šumama, nakon akcije na Vrdovu, svakodnevno dolaze upiti oko obnove bunara kojih na projektnom području ima na stotine, a u cijeloj Dalmaciji na tisuće. Mogućnost života je, dakle, ovdje, treba mu samo pomoći da se vrati!
Džudželića bunarPredstavnici naručitelja radova, Hrvatskih šuma, i izvođača radovana Todića bunaruLovrića bunarRašeljka raste iz bunaraDžudželića bunarTodića bunar
16 učenika iz Hrvaca sudjelovalo je na Biomovoj radionici na temu “oprašivači” na kojoj su zainteresirani osnovnoškolci učili o važnoj ulozi pčela u oprašivanju, o tome gdje žive i kako možemo pomoći da im povećamo brojnost.
Radionica je otpočela razgovorom o važnosti travnjaka i oprašivača te osobnim iskustvima učenika u uzgoju pčela. Djeca su naučila zašto su pčele važne za prijenos peluda i za oplodnju te su odigrali „igru pčele“ – u ovoj su igri djeca prenosila makete peludnih zrna na makete raznobojnih cvjetova, a za nagradu su s „cvjetova“ skupljala makete nektara i odnosila ih u košnicu.
Djeca i Biomov voditelj radionice su pregledali koliko su dobro uparili nijanse peluda s nijansama cvjetova pa su naučili kako pčele ne znaju s kojeg cvijeta na koji cvijet trebaju prenijeti pelud kako bi došlo do oplodnje, no ako imamo velik broj pčela i ostalih oprašivača daleko je veća šansa da se većina cvjetova oplodi.
U daljnjem razgovoru djeca su doznala kako postoji mnogo vrsta pčela od kojih neke žive same, a ne u košnicama, i svoja jajašca polažu u šupljine u trsci ili u drvetu, a neke čak i u procijepe između stijena ili suhozida. Jedan od načina da im pomognemo i povećamo im brojnost jest izrada kućica s unaprijed pripremljenim mjestima na koje mogu leći jajašca. Nakon što su djeca i Biomov voditelj radionice zajednički izradili dvije kućice za kukce, novi dom budućim pčelama postavljen je na dva stabla u škols–kom dvorištu.
Radionica Oprašivači održana je s 16 učenika 2. razreda Osnovne škole Dinka Šimunovića u Hrvacama, učiteljice Nine Bilić, a vodio ju je Tomislav Sotinac, Biomov stručni suradnik za zaštitu prirode.
U Vrlici i u Sinju početkom ovoga tjedna održani su prvi sastanci Suradničkog vijeća na kojima su predstavnici stočara, lovaca, pčelara, turistički djelatnici, predstavnici lokalne samouoprave i planinarskih društava dobili osnovne informacije o projektu Dinara back to LIFE te predložili ideje koje bi se u ovaj projekt uklopile i obogatile ga. U sklopu sastanaka održana je i tematska izložba ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ na kojoj je izloženo 15 fotografija i razmišljanja podinarskog stanovništa o tome što im Dinara znači.
Zdravko Budimir
Na prvom sastanku, 14. lipnja kod gostoljubivih domaćina iz restorana Ero u Vrlici bilo je 20-ak sudionika, stočari s šireg područja Ježevića, predstavnice turističke zajednica iz Knina i Vrlike, pčelari s vrličkog područja, predstavnici planinarskih društava, kao i mali turistički iznajmljivači.
30.000 eura za stoku i opremu čeka stočare
Koordinator provedbe projekta Dinara back to LIFE Zdravko Budimir predstavio je projekt od njegovih početaka iz 2017. kad je krenulo pisanje projektnog teksta, elemente projekta i njegove ciljeve. Stručna suradnica za zaštitu prirode Ivana Selanec fokusirala se na projektne aktivnosti koje bi mogle biti od koristi dionicima, kao što su restauracija staništa, suhozida i travnjaka.
Predstavnici stočara i turističke zajednice Vrlika
Radom u manjim skupinama na Vijeću gosti su iznosili svoje prijedloge, a velika skupina stočara, većinom s područja Vrlike, iskazala je interes za čiščenje suhozida, te za obnovu pojilišta i bunara, što je i predviđeno projektom Dinara back to LIFE. Stočari su naglasili kako je danas otežano ići visoko na planinu jer nedostaje puteva pa će stočari odabrati staze za koje oni smatraju da ih treba obnoviti, a projektni partneri će sudjelovati u organizaciji akcija obnove. U sklopu projekta predviđen je trošak od 30.000 eura za podršku i poticanje nabavke stoke i druge opreme što će se provesti u nadolazećim mjesecima, a stočari su zainteresirani za nabavku magaraca, no navedeno je da je teško nabaviti i jedno pule, a kamoli više njih.
Edukativna staza za promatranje staništa traži svoje mjesto
U sklopu projekta Dinara back to LIFE na projektnom će području biti oformljena edukativna staza za promatranje staništa, biljaka i ptica, o čemu je bilo govora na radionici o turizmu na sastanku Suradničkog vijeća, a na kojem se razgovaralo o uvrštavanju tura za promatranje prirode i tura za promatranje ptica u turističku ponudu te o mogućnostima edukacija koje bi provodio BIOM vezano uz prepoznavanje ptica, različitih vrsta staništa, prepoznavanja biljnih vrsta, travnjačkih staništa i slično. Kao najveći problem predstavnice Turističkih zajednica Knina i Vrlike navele su nedostatak kapaciteta turističkih i planinarskih vodiča na području Dinare. Ova će edukativna staza biti opremljena QR kodovima preko kojih će izletnici i planinari dobiti dodatne informacije o travnatim staništima koja su zaštićena ovim projektom, o zanimljivim biljkama koja nastanjuju to područje te o pticama koje se ondje gnijezde – vrtnoj strnadici, ćukavici i kratkoprstoj ševi – a obnova njihovih staništa je i predviđeni cilj projekta. Staza će biti i digitalizirana pa će kao takva biti dostupna i online.
Jedan od sudionika radionice naveo je napušteno selo Čubrice istočno od Ježevića gdje su još vidljivi ostaci kuća. Predstavnik HPD Zolj iz Kijeva naveo je i lokaciju ilirske gradine na Kosorskoj Glavici iznad izvora Dubin. Spomenut je i problem loše ceste prema Bračevom Docu koji je kao lokacija bitan pčelarima i planinarima, a mogao bi postati i zanimljiva turistička lokacija. Ovi neiskorišteni turistički sadržaji potencijal su za širenje turističke ponude i zanimljivi sadržaj turističkoj zajednici za razvijanje.
Što klimatske promjene čine Dinari?
Na sastanku je sudjelovao i mladi njemački filmaš Manuel Inicker koji snima dokumentarac o utjecanju klimatskih promjena na prirodu općenito, što će predočiti filmom kojeg će početi snimati na Dinari s koje će se spustiti do izvora Krke i uz tok rijeke doći do mora snimajući promjene koje se događaju uslijed klimatskih poremećaja.
Na radionici o edukacijama iskusni pčelari su ponudili svoju pomoć i znanje potencijalnim kolegama u razvijanju posla. Navedena je i potreba izrade turističke ture koja bi obuhvatila lokacije pčelara i stočara, te je naveden primjer dobre praske iz Slovenije gdje je razvijen specifičan segment zdravstvenog turizma – inhalacijskih soba gdje se pomoću dima pčelinjeg voska liječi dišne bolesti. Predloženo je i da se hobističke pčelare potakne na udruživanje kako bi se izbjeglo problem bolesti i nekontrolirane ispaše pčela.
Zimsko kontrolirano paljenje za veću bioraznolikost
Na Suradničkom vijeću u hotelu Alkar u Sinju 30-ak sudionika razgovor je otpočeo osjetljivim pitanjem požara i kontroliranog paljenja. Stručni savjetnik za prirodu Ivan Budinski objasnio je kako zimsko kontrolirano paljenje zapravo potiče bioraznolikost, a šuma nije ugrožena jer je u to doba godine vlažna i ne gori, dok su požari ljeti uglavnom neprirodni, odnosno najčešće su izazvani ljudskom rukom i ostavljaju nemjerljivo veću štetu, a upravo zimsko paljenje sprečava širenje ljetnih požara.
Ivan Budinski
Predstavnik LU Hrvaca predložio je korištenje vode iz Peruče za gašenje i probijanje vatrogasnih puteva na Dinari, što je prijedlog o kojem bi lokalna zajednica trebala razmisliti. Predstavnica Hrvatskih šuma na pitanje o pošumljavanju borom objasnila je kako se pošumljava upravo ovom vrstom jer je autohtona, no dodala je kako će se intenzitet pošumljavanja uvelike smanjiti. Naveden je i problem miniranog područja sjeverozapadno od Vučipolja.
Lovci i planinari već čiste, Biom će pomoći
Na radionici o restauraciju planinari i lovci naveli su potrebu obnove suhozida, što je projektom i predviđeno, s naglaskom da se suhozide obnavlja ondje će ih se koristiti, inače će ponovno zarasti. Planinari i lovci opisali su svoje dosadašnje aktivnosti održavanja staza, čišćenje smeća, uključujući čišćenje iz jama, te čišćenje bunara. Biom je ponudio svoju pomoć u ovim aktivnostima ljudstvom i alatom te je upućen apel da se aktivisti konzultiraju s Biomovim stručnjacima o terminima čišćenja jama kako se ne bi uznemiravalo ptice dok se ondje gnijezde. Naveden je problem onečišćavanja lokvi lešinama, što će se pokušati riješiti postavljanjem foto-zamki, u čemu će tkđ. pomoći partneri ovog projekta.
Ivana Selanec
Na radionici o edukacijama iznesen je poticaj na osnivanje OPG-ova, o čemu se u sklopu projekta može organizirati edukacije zainteresiranima. S obzirom da je ovo područje nedavno proglašeno parkom prirode, očekuje se povećani dolazak izletnika i planinara, a budući da vlasnici OPG-ova nemaju informacije o broju turista koji dolaze, informirat će ih se o brojkama ljudi koji posjećuju područje te će biti utvrđen interes posjetitelja.
Imat ćemo edukativne staze – traže se vodiči
Radionica o turizmu bila je fokusirana na stazu za promatranje travnatih staništa i njenim potencijalima, kao i mogućim lokacijama te na edukaciju vezano uz ovaj novi turistički sadržaj. Naime, u sklopu projekta Dinara back to LIFE bit će organizirane edukativne radionice o travnatim staništima, biljkama i pticama za turističke i planinarske vodiče, a turistička će zajednica u idućim mjesecima ići u komunikaciju sa zainteresiranima za sudjelovanje u ovoj edukaciji. Navedene su moguće lokacije ove staze. Jedna mogućnost je staza preko Vrdova od njegovog istočnog do zapadnog ruba koje je stanište projektnih vrsta te je ovo područje lako dostupno vozilima, a, s obzirom da je riječ o visoravni, staza bi bila kondicijski minimalno zahtjevna. Druga mogućnost je postojeća planinarska staza od Vučipolja do planinarske kuće sv. Jakov, a jedna je i područje između Donjih i Gornjih korita na Kamešnici. U sklopu projekta bit će oformljena jedna staza, a ovim će iskustvom biti postavljeni temelji da turističke zajednica slične ovakve staze postave i na drugim lokacijama.
Izložbai opuštanje
Sastanak Vijeća u krasnom ambijentu Hotela Alkar završio je pregledavanjem izložbe ‘Povratak prirode’ i neformalnim druženjem prisutnih koji su izražavali zadovoljstvo poslušanim i podršku planovima, u kojima će i sami sudjelovati, na što su pozvani i svi drugi zainteresirani.
Razgovor o stazi Vučipolje – pl. kuća sv. JakovVrlika – sudionici i izložbaSinj – sudionici
Na Vrdovu iznad Hrvaca u tijeku su veliki radovi – od šest bunara koje će se obnoviti u sklopu projekta Dinara back to LIFE, završeni su poslovi na obnovi četiri bunara. Bit će obnovljeno sve skupa pet bunara na Vrdovu i jedan u Ruminu, starih između 150 i 200 godina, a koji će do još u daleku budućnost služiti za napajanje stoke. Obnova bunara jedna je od aktivnosti koje ćemo provesti u sklopu projekta Dinara back to LIFE.
Na radovima na Vrdovu, koji su počeli sredinom svibnja i vode ih Hrvatske šume, angažirano je šest radnika pod stručnim vodstom majstora Antonija Jurića. Majstori koji rade na obnovi bunara unajmili su kuću na Vrdovu u kojoj su se do kraja svibnja morali i grijati jer je bilo hladno pa su ložili vatru (Vrdovo je na prosječnih 900 metara nadmorske visine), a morali su i pričekati s radovima jer je zemlja bila vlažna.
Kad su radovi otpočeli, na obnovljenim je bunarima prvo uklonjeno napadalo granje i urušena zemlja, pri čemu su bunari očišćeni ručno, da se ne bi dodatno urušavali. Nakon čišćenja od granja i mulja, te kad se došlo do ilovače, u bunarima su napravljene podložne ploče debljine 12 do 15 cm. Na ploče su posložene vace (kameni komadi uži s vanjske i širi s vanjske strane), slagala se jedna po jedna vaca, bez fugiranja prostora između njih o donjim slojevima bunara jer tuda dotiče voda u bunar. Vace u gornjim slojevima bunara su fugirane, kako bi bunar bio čvršći i stabilniji.
Posao nije gotov – na Vrdovu će majstori još obnoviti Duželića bunar koji je bio pun zemlje, što je očišćeno uz pomoć mašinerije, i trenutno se radi na ponovnoj gradnji bunara, nakon čega se spuštaju na Cetinu gdje će obnoviti Venišicu. Taj će posao biti ponajveći jer je bunar izrovan pa će biti potreban i bager. Na Venišici će biti napravljena i ulazna rampa da stoka može sigurno dolaziti piti. Do kraja lipnja i do početka najvećih vrućina bit će obnovljen i taj, posljednji bunar predviđen za obnovu u ovom projektu.
Ovog proljeća započela je restauracija bunara na Vrdovu iznad Hrvaca, koje su stočari koristili stotinu do dvjesta godina u kontinuitetu da bi se posljednjih 50 godina povukli i ljudi, a s njima i njihovo blago. Bunari su se urušavali, a zlata vrijedna tekućina postajala je mulj. Jedna od aktivnosti projekta Dinara back to LIFE je restuaracija šest bunara, pet na Vrdovu i jednog u podnožju ove visoravni, a kako bismo – vratili život na Dinaru.
Radovi na obnovi bunara obuhvatit će čišćenje bunara, izvlačenje obrušenog kamenog materijala, razvrstavanje i nabavljanje svog potrebnog materijala, te ponovno zidanje. Obnovom bunara čuvamo tradicionalne i kulturne vrijednosti Vrdova, a ujedno im vraćamo funkciju kako bi ih stočari mogli koristiti za napajanje blaga.
Od šest bunara koje obnavljamo u sklopu projekta Dinara back to LIFE, pet je kružnog oblika, jedino je Džudželića bunar nepravilnog oblika jer je jedini na vrhu brda. Svi su ostali bunari napravljeni u glini u prirodnim depresijama gdje se voda prirodno slijevala i popunjavala bunare. Svi su bunari sagrađeni kamenim „hvacama“, svi osim jednog kružnog su oblika, stari 100 do 150 godina.
Lovrićabunar
Svi bunari koji će se obnoviti u projektu Dinara back to LIFE, osim Venišice, nalaze se na uzvisini Vrdovo. Vezani su uz planinske kuće koje nose nazive po prezimenima ljudi koji su ih napravili i u njima preko ljeta boravili dok su napasali stoku na travnatoj zaravni Vrdovo. Lovrića bunar nalazi se 400 metara zapadno od Lovrića staja, dubok je 4 metra, širok 2,5 metra, okrugao je i otvorenog karaktera – voda se u bunar prirodno skuplja jer se nalazi u prirodnoj depresiji. Sagrađen je prirodnim glinenim materijalom te je obzidan kamenom.
Venišica
Venišica nije bunar u pravom smislu riječi, nego prirodni izvor koji su ljudi obzidali kamenom kako voda ne bi otjecala. Nalazi se kraj naselja Rumin, sjeverno od Cetine kod Hrvaca.
Todića bunar 1
Prvi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se na predjelu Ledinice / Melišice na Vrdovu. Obitelj koja je napravila bunar je prezimena Bulović, a izgrađen je u nizu bunara položenih u smjeru sjever-jug. Kružnog je oblika, u prirodnoj je depresiji, u vodonepropusnom tlu gnjili (glina u lokalnom govoru), a uzidan je kamenim vacama – kamenim blokovima s jednim licem obrađenim. Trenutno je bunar prekriven da stoka ne bi upadala. Prema pričama mještana, neki od ovih bunara se obnavljaju i kontinuirano koriste već 200-300 godina.
Todića bunar 2
Drugi od dvaju Todića bunara koje ćemo obnoviti nalazi se zapravo u nizu triju bunara, udaljenih dva-tri metra jedan od drugog, napravljenih jer je na tom predjelu Vrdova bila velika koncentracija stoke – ovaca, koza, goveda i magaraca. S obzirom na mnoštvo stoke, bila je velika potreba za vodom pa su napravljena tri bunara jer je bilo lakše napraviti tri manja bunara nego jedan ogroman. Pozicija na kojoj su ukopani i uzidani vrlo je pogodna za bunare jer je zemlja glinasta, odnosno vodonepropusna. Ovi su kružni bunari prilično duboki, idu do 4 i pol metra dubine, i svi su napravljeni istom tehnologijom – uzidani kamenim vacama u glinastom tlu u prirodnoj depresiji.
Bulovića bunar
Bulovića bunar nalazi se 500 metara sjeverno od zaseoka Bulovići na Vrdovu, u prirodnoj je depresiji u glinastoj zemlji – gnjili, ozidan je kamenim vacama te je kružnog oblika. Trenutno je u najlošijem stanju od svih šest bunara koje ćemo obnoviti ovim projektom – gotovo je posve urušen. Najvećih je dimenzija od svih bunara koje se obnavlja te ćemo ga nastojati obnoviti u izvornom stanju. Bunar su koristile obitelji Đapić, Bulović i Ezgeta.
Džudželića bunar
Džudželića bunar je na lokaciji Džudželina glavica na Vrdovu, a sagradila ga je obitelj Đapić. Izgrađen je na uzvisini na maloj litici i jedini je bunar koji nije napravljen u prirodnoj depresiji u koju bi se slijevala voda. Prethodno je postojala prirodna kamena škrapa, pa su graditelji ušli u škrapu, popunili pukotine i dobili bunar. Džudželića bunar i danas se koristi jer ondje žive dva brata i dvije sestre koji imaju stado tokom cijele godine.
Radionica iz projekta Dinara back to LIFE započela je provjerom znanja o oprašivačima – što je uopće oprašivanje, što su oprašivači i koje životinje oprašuju biljke. Voditelji radionice postavili su zatim kartonske makete cvjetova s prašničkim krugom u nijansama od žute do naranačaste, kao i crvene kartonske kvadratiće koji su predstavljali nektar. Sa suprotne su strane voditelji postavili „peludna znca“ (kartonski krugovi u nijansama cvjetova). Zadatak je učenika bio prenositi „pelud“ do cvijeta i za nagradu uzimati nektar te ga odnositi u kartonsku košnicu.
Nakon što su učenici prenijeli sav nektar u košnicu i sav pelud do cvjetova, voditelji radionice su pregledavali koliko su nijansi učenici pogodii. Voditelji učenicima namjerno unaprijed nisu objasnili da je zadatak pogoditi nijanse i prenijeti odgovarajuću pelud na odgovarajuće cvjetove. Kad su učenici završili zadatak, voditelji su djeci objasnili da ni pčele ne znaju, nego da one slučajno prenose pelud kako lete od cvijeta do cvijeta te da što ih je više, tim je veća vjerojatnost da će prenijeti odgovarajuću pelud i tako pomoći u oplodnji cvijeta. Djeca su na kraju na kućice upisala oznaku svog razreda, inicijale, nacrtala pčele i cvjetove te ih postavila na stablo ispred ulaza u školu, čime je Sinj dobio novi hotel – za kukce!
Radionica je održana u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju, s 19 učenika 2C razreda učiteljice Petre Gabrić, uz vodstvo Biomovih stručnjaka Tomislava Sotinca i Ante Kodžomana.
Biomovi stručnjaci posjetili su plohu na visoravni Vrdovo iznad Hrvaca na kojoj je u ožujku provedena mjera kontroliranog paljenja, kao jedna od mjera revitalizacije travnjaka. Rezultati su „super“, kako ocjenjuju naši biolozi, vegetacija se obnovila bez problema, mnoštvo je jedinki koje su nagorene, ali listaju sasvim normalno. Većina će se obnoviti, iako vegetacija ide sporije nego prije.
Akcija u ožujku bilo je prvi puta da smo provodili, u suradnji s vatrogascima, aktivnost kontroliranog paljenja. Očekivanja su bila da će se paljenjem ukloniti gornji sloj vegetacije i da ostaloj vegetaciji neće ništa biti, nego da će se nastaviti razvijati najnormalnije. To se i dogodilo, teren je čak i malo zeleniji od ostale vegetacije zato što nema suhog granja niti nečeg drugo što bi ublažilo zelenilo. Paljenjem se, inače, obogaćuje tlo jer se zemlja obogati nutrijentima, između ostalog paljenjem se iz izgorjelog materijala oslobađaju kalij, natrij, dušik i fosfor.
Foto: Tomislav Sotinac
Cilj aktivnosti kontroliranog paljenja je revitalizacija travnjaka, a konačni cilj je poboljšanje uvjeta staništa općenito, te posebice uvjeta staništa za tri ciljne vrste ptica – vrtnoj strnadici, kratkoprstoj ševi i ćukavici. Kontroliranim se paljenjem očisti stanište pa je ono pogodnije na gniježdenje. To će u konačnici značiti ili više parova u staništu ili će se proširiti područje koje ove ptice nastanjuju.
Inače, praksa kontroliranog paljenja nije ništa novo u svijetu. Provodi se najčešće zimi jer se tada ne postižu toliko visoke temperature kao ljeti. Pri kontroliranom paljenju zimi izgori gornji sloj jer je vlažno i hladno pa su temperature vatre takve da neće uništiti biljke, niti vatra toliko dugo gori da bi zahvatila tlo nego vatra uklanja samo površinski sloj i sprečava širenje izdanaka grmolike vegetacije.
Iduće paljenje će biti ove godine u kasniju jesen, ako ga uopće bude.
Edukativno-volonterski kamp „Dinara back to LIFE“, namijenjen studentima prirodoslovnih usmjerenja, održat će se na području Vrlikeod 5. do 19. rujna 2021. Kamp je predviđen za buduće stručnjake na području zaštite prirode, a koji će u dva tjedna učenja i rada dobiti priliku usvojiti teorijska i praktična znanja u restauraciji travnjaka i održivom upravljanju, važna u profesionalnom i akademskom razvoju studenata. Svi troškovi – smještaj, hrana, prijevoz – su pokriveni, a broj sudionika je ograničen.
Osim praktičnog iskustva restauracije, naglasak kampa će biti na edukativnoj komponenti, predstavljanju tema važnih za planiranje upravljanja u zaštiti prirode te upoznavanju sudionika kampa s posebnostima područja Dinare, najmlađeg, ali i drugog najvećeg hrvatskog parka prirode (nakon Velebita).
Timskim radom do pozitivnih promjena
Kampom „Dinara back to LIFE“ želimo podići svijest o tome da smo svi mi odgovorni za područje u kojem živimo, a sve to kroz timski rad i doprinos pozitivnim promjenama u prirodi. Širi projekt „Dinara back to LIFE“ kojim se revitalizira prirodna staništa na širem području Dinare, provode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, Lokalna akcijska grupa „Cetinska krajina“ te Udruga Biom kao vodeći partner.
Sudjelovati mogu studenti prirodoslovnih usmjerenja koji pokažu najveću motivaciju za volontiranje na kampu i korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao. Broj sudionika je ograničen na 20, sudjelovanje u kampu je besplatno, a svim sudionicima osigurani su troškovi prijevoza (dolazak i odlazak), zajednički smještaj, hrana, prijevoz po terenu, te potrebni alati i oprema za rad.
Volonteri na Učkoj
Smještaj volontera je u Ekološkoj stanici Vrlika (obnovljenoj 2009. godine), smještenoj u selu Ježević, zaseoku Vučemilovići. Restauracija travnjaka provest će se na području Dinare, u neposrednoj blizini smještaja.
Očekivanja od volontera:
spremnost za sudjelovanje na kampu u punom trajanju od dva tjedna
motiviranost za rad na restauraciji travnjaka i očuvanju prirode
aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima u sklopu kampa
spremnost na rad ručnim alatima kod uklanjanja drvene vegetacije na travnjacima i dodatnih aktivnosti
sudjelovanje u edukativnom dijelu programa
motiviranost da stečeno iskustvo i znanje dalje šire i koriste
Zainteresirani studenti krajem svibnja mogu očekivati otvoreni poziv za sudjelovanje i prijavnicu, što će pronaći na web stranici projekta DinaraBackToLife.eu, Facebooku projekta, te web stranicama svojih fakulteta. Za sva pitanja studenti se mogu javiti Biomu na mail dinarabacktolife@gmail.com. Dnevni raspored aktivnosti – ovdje.
Nije uvjet za odabir sudionika, no studenti se mogu informirati na svojim fakultetima može li se sudjelovanje na kampu priznati kao stručna praksa, te za to dobiti odgovarajući broj ECTS bodova.
Program kampa održava se na hrvatskom jeziku.
Ekološka stanica Vrlika
SAŽETO:
Edukativno-volonterski kamp Dinara back to LIFE
Dinara – Vrlika – Ježević
5. do 19. rujna 2021.
20 studenata koji su voljni raditi i učiti
Svi troškovi pokriveni
Covid-19: kamp će se održavati u skladu s epidemiološkim mjerama. Postoji mogućnost da će se uslijed loše epidemiološke situacije kamp odgoditi, o čemu će studenti biti na vrijeme obaviješteni.
