U srijedu 12. listopada počinje kamp za obnovu suhozida i vodenih tijela na Dinari, a organizatori punom parom pripremaju doček sudionika u bazi kampa, ekološkoj stanici Vrlika u zaseoku Vučemilovići.
Projekt „Dinara back to LIFE“ će zajedno s Udrugom Dragodid, čuvarima i promotorima ove tradicionalne tehnike gradnje, ugostiti dvadesetak prijavljenih sudionika koje će se upoznati sa suhozidnom baštinom u Hrvatskoj, koristima od lokvi, bunara i suhozida za živi svijet te načinima gradnje suhozida.
Kamp traje od srijede do nedjelje a glavne aktivnosti su obnova suhozidne lokve i 40-ak metara dugog suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Osim rada na terenu, organizatori su osmislili niz predavanja i radionica o gradnji suhozida, kako funkcionira zaštita prirode u Hrvatskoj te predavanja o očuvanju i bioraznolikosti Dinare. Program je dodatno obogaćen radionicom klesanja i oblikovanja kamenja, radionicom o fenomenu klimatskih promjena te promatranjem ptica.
Foto: S prošle akcije obnove suhozida na Vrdovu
Ako vam se sviđa ovakav zanimljiv, edukativan i radni susret na Dinari, još uvijek možete doći u posjet ili sudjelovati. Iako su prijave za kamp popunjene i nije moguće u kampu boraviti više dana i noći, svi zainteresirani mogu doći na druženje, predavanje ili radnu akciju prema programu sa ostalim sudionicima i stručnjacima.
Dolazak, s naznakom dijela programa na kojem se želi sudjelovati, je potrebno najaviti na e-mail info@dragodid.org; ili nazvati koordinatoricu Juliu Bakota Švencbir 0921652392
Vidimo se na Ježeviću!
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni a prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta.
Proteklog vikenda, 23.9.-25.9., na Vrdovu je održana vrlo uspješna akcija obnove suhozidne gradnje s oko 40 sudionika u dva dana restauracije.
Akcija je održana pod vodstvom stručnjaka iz Udruge Dragodid koja se već preko 15 godina bavi obnovom suhozidne gradnje, te u organizaciji Bioma i u sklopu projekta Dinara back to LIFE, kao i uz podršku planinarskog društva sv. Jakov. U blizini planinarske kuće ovog društva je i održana akcija obnovom odavno zapuštenog suhozida koji se dobrim dijelom i urušio, a veći dio ostatka suhozida bio je nesiguran.
Prvog dana akciji su se pridružili učenici drugog i trećeg razreda Gimnazije Dinka Šimunovića iz Sinja kojima je, kao i ostalima, od strane stručnjaka iz Dragodida prezentirana metoda obnove suhozidne gradnje koja osigurava čvrstoću i trajnost sagrađenog suhozida. Na ugodnom planinskom rujanskom suncu posao je tekao glatko i brzo do zalaska sunca kad je uslijedila zaslužena okrepa.
Drugi dan akcije počeo je rano ujutro na mrazom djelomice pokrivenom Vrdovu. Zahvaljujući u petak dodatno usvojenim znanjima i vještini, rad na obnovi tekao je još lakše i na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Osjećaj nešto izraženije svježine ublažen je toplim napicima i ručkom, a i rad je pomagao u održavanju topline!
Pogledaj video akcije
Obnova je potrajala doslovce cijeli dan, sve do zalaska sunca sa željom da se obnovi cijeli kružni suhozid, što je volonterima i uspjelo pa su u sumrak u suhozid postavljeni posljednji kameni komadi. Izmjerama je utvrđeno da je duljina obnovljenog suhozida u dva dana akcije punih 170 metara!
Ovim putem želimo se zahvaliti svim sudionicima akcije, mladim i onima nešto starijima, domaćim i inozemnim, iz Sinja, Hrvaca, Bitelića, Splita, Šibenika i Zagreba, kao i iz gradova gdje ne postoji tradicija suhozidne gradnje poput Osijeka i Belišća, te iz dalekog Birminghama, koji su odvojili svoje vrijeme kako bi pomogli o očuvanju ove tradicije te sami naučili stoljećima razvijanu i njegovanu vještinu.
Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.
PROGRAM
Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan jeovdje.
PRIJAVE
Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner, a provest će se uz financijsku potporu francuskog brenda vrhunske kozmetike L’Occitane, koji je do sada pridonio očuvanju više od 1660 biljnih sorti diljem svijeta. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.
KONTAKT
info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica
Za vikend 23., 24. i 25. rujna 2022. (od petka do nedjelje) organiziramo akciju obnove suhozida na Vrdovu, što će biti prilika da se sudjeluje u očuvanju ove vrijedne baštine, kao i da se nauči osnove suhozidne gradnje. (Raniji datumi 16.-18.9. pomaknuti su zbog vrlo nepovoljne prognoze u tom terminu).
Obnavlja se suhozid u blizini planinarske kuće sv. Jakov, a na akciju su pozvani svi – mladi i stari, snažni i manje snažni, vješti i oni koji će to tek postati – koji su voljni pomalo raditi i puno toga kroz praksu naučiti o obnovi suhozida.
Na volonterskoj akciji sudionici će također doznati više o ulozi i vrstama suhozida koje se mogu pronaći na širem dinarskom području i usvojiti osnove tehnike suhozidne gradnje i obnove, koja je zaštićena i na UNESCO razini.
Akciju organiziraju Udruga Biom i LAG Cetinska krajina kao dio projekta Dinara back to LIFE, u suradnji s udrugom Dragodid, koja će voditi suhozidnu obnovu, te Planinarskim društvom sv. Jakov koje nesebično daje pomoć u organizaciji i izgradnji.
Potvrda dolaska: Radi lakše organizacije, molimo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje potvrdena e-mail dinarabacktolife@gmail.com ili Facebook profil Dinara back to LIFE projekta, te da navedu koje bi sve dane sudjelovali.
Hrana i piće osigurani su za sve sudionike.
Radne rukavice za sudionike će pripremiti organizator, no svakako pozivamo sudionike da, ako žele, iz higijenskih razloga ponesu vlastite.
Prijevoz: Volonteri koji nemaju svoj prijevoz mogu se javiti na mail dinarabacktolife@gmail.com, za dogovor oko transporta na relaciji Sinj-Vrdovo-Sinj.
Nakon proljetne i ljetne stanke koja je potrebna kako se ne bi uznemiravalo životinje u vrijeme gniježđenja i podizanja mladunaca, započinjemo s novom sezonom obnove zaraslih travnjaka.
Nadolazeća sezona restauracije trajat će od 1.9.2022. do 31.3.2023., a zarasle travnjake nastavit ćemo obnavljati na širem području Ježevićkog suhopolja, između sela Koljane i Cetina. U prošlogodišnjoj sezoni restauracije ondje je već restaurirano 47,6 ha travnjaka te ćemo ove površine dodatno povećati u idućoj restauracijskoj sezoni.
Karta područja restauriranog u sezoni 2021./2022.
Travnjake restauriramo ručnim uklanjanjem zarasle drvenaste vegetacije, posebice šmrike (Juniperus oxycedrus) čiji grmovi već desetljećima preuzimaju površine nekad otvorenih dinarskih travnjaka. Kako je riječ o vrsti koju stoka uglavnom ne jede, ne preostaje drugo nego ih ukloniti na ovaj način kako se to tradicionalno radilo dok je u ovome kraju bilo mnogo više ljudi i njihove stoke.
Obnovom travnjaka želimo vratiti prostor vrstama kojima su travnjaci stanište, te koje zarastanjem travnjaka gubimo. Kratkoprsta ševa (Calandrela brachydactyla) i ćukavica (Burhinus oedicnemus) primjeri su vrsta ptica koje ovise o otvorenim travnjacima, čiji je opstanak zbog njihovog zarastanja ugrožen ne samo ovdje na području Ježevićkog suhopolja koje je jedina preostala lokacija na kojoj ih nalazimo na području Dinare nego i na malobrojnim preostalim lokalitetima u Hrvatskoj na kojima ih možemo pronaći. Posljednji gnijezdeći parovi ćukavice zabilježeni su na Ježevićkom suhopolju prije dvije godine te je zbog gubitka staništa ova rijetka i ugrožena vrsta odavde nestala. Nadamo se njenom povratku nakon što je prošle godine gotovo 50 ha ovdašnjeg travnjaka vraćeno u povoljno stanje, te nakon što u ovoj sezoni od zarastanja otvorimo i još veću površinu.
Upravo zbog toga što je područje Ježevićkog suhopolja bilo posljednje područje na Dinari na kojemu su se gnijezdile ćukavice te na kojem se i dalje gnijezde kratkoprste ševe, na ovom području želimo nastaviti restaurirati travnjake kako bismo preokrenuli negativne trendove u kvaliteti staništa za ove, ali i druge vrste ovisne o otvorenim staništima. Neki lokaliteti tek su u nedavnoj prošlosti zarasli do mjere da ne budu prikladni za gniježđenje ovih vrsta ptica te ćemo pokušati i na tim lokacijama restaurirati stanište kako bismo ih pokušali vratiti i onamo.
Cilj nam je u ovoj sezoni obnoviti dodatnih barem 53 ha zaraslih suhih travnjaka na ovome području, sa željom da se restaurirani travnjaci nastave koristiti i održavati, odnosno da se održavaju uz pomoć stočara i njihovih stada. Ispaša je prirodni i najbolji način održavanja travnjaka, čime ekstenzivno stočarstvo iznimno doprinosi očuvanju biološke raznolikosti. Nadamo se da će se površine obnovljenih travnjaka tako i još više povećavati, te da će stočara, a onda i raznovrsne stoke na ispaši biti sve više.
Potencijalni poligoni za restauraciju u sezoni 2022./2023.
Uz restauraciju travnjaka, nastavit će se radovi i na obnovi lokvi i bunara, planinskih puteva i suhozida, koji su vrijedan dio naše baštine i doprinos da bavljenje stočarstvom bude lakše.
Kao i protekle godine, radovi na restauraciji prestaju krajem ožujka, i to iz jednog vrlo važnog razloga. U proljeće se priroda budi, a za brojne životinjske vrste tada počinje sezona podizanja mladunaca, što za ptice znači i gradnju gnijezda. U tom periodu priroda je najranjivija, a posebno se ističu ptice koje gnijezde na tlu kao što su to ćukavica ili kratkoprsta i ostale vrste ševa. Čak i nenamjerno ljudsko uznemiravanje i aktivnosti, koje možda na prvu ne izgledaju opasno za mladunce ili gnijezda, ukoliko se dogodi na lokalitetima na kojima se ove vrlo rijetke vrste mogu gnijezditi, može dovesti do uništavanja gnijezda s jajima ili mladunaca prije nego nauče letjeti pa time i do neuspješnog gniježđenja, što nažalost dovodi u pitanje njihov opstanak.
Zbog svoje iznimne bioraznolikosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Dinara je i proglašena Parkom prirode, a pozivamo sve pojedince i institucije da prema prirodi budu obzirni i poštuju njezine cikluse, te se za organizaciju događanja u prirodi konzultiraju sa stručnim institucijama (nadležnim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima ili, u slučaju Dinare zasad Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja) te upravljačima javnim zemljištem poput Hrvatskih šuma d.o.o. ili jedinicama lokalne samouprave kako bi ishodili za to potrebne dozvole.
Na našem Facebook profilu pokrenuli smo online grupu za oglašavanje poljoprivrednih proizvoda i turističkih usluga s područja Dinare, Troglava i Kamešnice, kao i iz njihovog podnožja. Na ovoj će se digitalnoj tržnici moći pronaći i turističke usluge s dinarskog područja. Grupu pronađite na ovom linku – https://www.facebook.com/groups/2995775084049609.
Naša tržnica tako zasad nudi janjeće meso, kozje i jareće meso, telad, magareće mlijeko, kokošja jaja i sir. Nude se zatim pčelinji proizvodi kao što su med, propolis, pelud, medni sirup i matična mliječ te proizvodi od žitarica kao što su pšenica, kukuruz, pšenično i kukuruzno brašno, ječam, raž te palenta. Usto, na ovoj se grupi može pronaći i ugostiteljske usluge i najam soba.
Pozivamo sve vlasnike OPG-ova s područja Dinare, Troglava i Kamešnice te s podnožja ovih planina koji mogu ponuditi svoje domaće proizvode, kao i turističke djelatnike s dinarskog područja, koji se žele besplatno oglašavati na ovoj grupi da nam se jave izravno u inbox kako bismo objavili njihov oglas.
U petak, 12.8.2022. organiziramo predavanje ‘Kako čuvamo Dinaru u multimedijalnoj dvorani Muzeja Sinjske alke (u 18h), gdje ćemo predstaviti naše projekte očuvanja prirode i održivog korištenja Dinare.
Pozivamo sve zainteresirane – a posebice goste grada Sinja i Cetinske krajine koji će nas posjetiti u ove slavljeničke dane – da dođu, upoznaju nas i poslušaju što radimo na očuvanju Dinare.
Predavanje o našim naporima u očuvanju najdraže nam planine održat će Ivana Selanec, magistra ekologije i zaštite prirode, direktorica područnog ureda Udruge Biom u Sinju.
Osim predavanja, u Sinju ćete imati priliku i pogledati izložbu ‘Povratak prirodi’ projekta Dinara back to LIFE i to u dva termina – u nedjelju, 7. kolovoza od 19 do 22 sati, kao i u petak, 12. kolovoza od 9 do 12 sati na adresi Matića ulica 12, Sinj.
Biom je najveća organizacija za zaštitu ptica u Hrvatskoj te smo jedna od vodećih članskih i volonterskih organizacija za zaštitu i istraživanje prirode u našoj zemlji. Glavna nam je zadaća očuvanje prirode za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
S aktivnostima na terenu prisutni smo u gotovo svim krajevima Hrvatske te smo u 16 godina postojanja proveli više od 300 različitih projekata za očuvanje bioraznolikosti. Danas smo profesionalna organizacija koja uspješno provodi brojne domaće i međunarodne projekte za očuvanje prirode i bioraznolikosti.
Predavanjem u Sinju želimo predstaviti naš rad na području Dinare, ukazati na prijetnje s kojima se priroda na Dinari suočava te koja je naša uloga u njenom očuvanju. Prezentirat ćemo i vrijednosti koje priroda pruža ljudima i time osigurava suživot ljudi i prirode na najvišoj hrvatskoj planini, koja je oduvijek imala posebno mjesto u srcima naših građana.
Prvi kratki film iz projekta Dinara back to LIFE, ‘Otvoreni tip staništa – travnjaci’ završen je i bit će premijerno prikazan ovu subotu, 23. srpnja u 19.30 u Muzeju Cetinske krajine. Film ukratko obrađuje temu travnjaka, zašto su oni važni kao stanište i za bioraznolikost.
Kratki film se prikazuje u sklopu događanja 2. Museum Summer Mood.
Nakon toga, na istom mjestu, u 20 sati poznati meteorolog Zoran Vakula održat će predavanje „o vremenu i još koječemu“.
Na videu dolje pogledajte isječak iz našeg kratkog filma.
Europski zeleni plan riješit će krizu klime kroz tri osnovne točke: borbom protiv klimatskih promjena dokidanjem ovisnosti o fosilnim gorivima; očuvanjem bioraznolikosti jer smo došli do točke u kojoj ekosustav više ne može izdržati; prelaskom na kružnu ekonomiju u kojoj stvari iz prirode recikliramo i koristimo što je duže moguće – pionirski projekt Europske unije na Panel diskusiji u Sinju ovako je objasnio Ariel Brunner iz BirdLife International.
Brendan Dunford s irskog programa BurrenLIFE ocijenio je da “Europski zeleni plan predstavlja ogromnu prednost za zemlje poput Hrvatske, zemlje s prirodnim blagom. Bitno je da Hrvatska ide u korak s tim prilikama i ne gleda ih kao prijetnje. Rezultati su tad zajamčeni i ne samo za danas, nego i za buduće generacije”. Dunford je kroz svoj program Burren uveo hibridni pristup poljoprivredi u kojem se poljoprivrednicima plaća i za obavljeni posao i za postizanje definiranih ekoloških ciljeva.
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode ovom je prilikom najavio je da će Hrvatska zaštititi 30% Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom zato jer je „more jako bitno ne samo kao resurs za ribu i turizam, nego i kao ponor za ugljik. Zaštita će svakako omogućiti i održivo ribarstvo”.
Engin Yilmaz iz organizacije Yolda Initiative predložio je postavljanje platforme koja će na jednom mjestu okupiti poljoprivrednike i lokalno stanovništvo.
Cijelu panel diskusiju ‘Europski zeleni plan – kako ga Hrvatska može ostvariti?’, održanu u svibnju u Sinju u organizaciji Bioma u sklopu projekta Dinara back to LIFE, možete pogledati dolje (na engleskom):
Članovi našeg projektnog tima s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom drugom posterskom predavanju na 57. hrvatskom i 17. međunarodnom simpoziju agronoma predstavili su rezultate procjene emisije ugljikovog dioksida (CO2) uzrokovane požarima koji su zahvatili Dinaru 2017. i 2020. godine.
Prošle godine ostvareni su novi rekordi u emisiji CO2 izazvanoj požarima diljem svijeta, između ostalog i na Sredozemlju. Ugljikov dioksid najznačajniji je od stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zatopljenju.
U istraživanju predstavljenom na simpoziju, doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak, prof. dr. sc. Josip Leto te asistentica Lucija Rajčić pokušali su aproksimirati koliko je CO2 otpušteno u atmosferu koristeći emisijski faktor CO2 kod spaljivanja biomase.
Za početak su na satelitskim snimkama Sentinel-2 identificirana područja izgorjela u požarima u kolovozu 2017. i travnju 2020. te je pomoću geografskog informacijskog sustava (GIS-a) određena njihova površina. Površina opožarena 2017. iznosila je oko 64 km2, a 2020. oko 62 km2.
Grafikon: Crveno – površina opožarena 2020.; žuto – površina opožarena 2017.
Uzorci biomase sakupljeni na opožarenom području u sklopu našeg projekta korišteni su kako bi se aproksimirala približna ukupna biomasa sagorjela u ovim požarima. Naposljetku, umnoškom ukupne biomase i emisijskog faktora CO2 dobivena je procijenjena masa emitiranog CO2. Procijenjeno je da je u požaru 2017. emitirano više od 11.500 tona CO2, a u požaru 2020. približno 11.000 tona CO2.
Dobivene količine nisu egzaktne, već se radi samo o aproksimaciji. Ovo je prva takva aproksimacija za travnjake u Hrvatskoj, te će uz unaprjeđenje metode zasigurno poslužiti kao dobra osnova za buduća istraživanja. Poster predstavljen na simpoziju može se pogledati na linku dolje –
