Hrvatsko botaničko društvo ovog četvrtka (10.2.) organizira predavanje o zarastanju travnjaka na Dinari, a koje će održati Tomislav Hudina, voditelj projekta Dinara back to LIFE, te Luka Škunca, projektni stručnjak za GIS. Predavanju ovaj puta mogu prisustvovati i nečlanovi HBoD-a, uz ranije slanje e-maila na hbod.botanic@gmail.com uz napomenu da se želi sudjelovati na predavanju. Predavanje će biti održano preko platforme MS Teams u 18 sati.
U sklopu projekta Dinara back to LIFE planiramo obnoviti suhe travnjake na području Dinare, a koji zarastaju u šikaru ili su u procesu zarastanja zbog dugogodišnjeg trenda smanjivanja broja ljudi i interesa za stočarstvom, kao i brojnosti stoke, pogotovo na višim predjelima planine. Na nižim predjelima Dinara situacija je nešto bolja jer se interes za stočarstvom povećava, a preokretanju trenda zarastanja doprinosimo i kroz projekt Dinara back to LIFE, barem na malim površinama. Veliki dio Dinare je zarastao te će proces povratka travnjaka, uz dobre projekte i demografske mjere, svakako potrajati dugo razdoblje. Aktualni problem su poteškoće sa zakupom zemljišta, gdje se očekuje rješenja nadležnih institucija, a oko čega također pokušavamo pomoći kroz projekt.
Gubitkom suhih travnjaka dolazi i do gubitka povoljnih staništa za ugrožene vrste ptica, čije očuvanje je jedan od ciljeva projekta. Nadalje, projektom je predviđeno uklanjanje drvenaste vegetacije, kontrolirano paljenje te poticanje ispaše kroz uključivanje lokalnog stanovništva. Kako bi pratili uspješnost obnove travnjaka, svake godine je predviđeno prikupljanje florističkih i vegetacijskih podataka na području na kojem se provode aktivnosti obnove.
Kroz predavanje ćemo ukratko predstaviti projekt i predviđene aktivnosti obnove travnjaka, metodologiju praćenja stanja indikatorskih biljnih vrsta i staništa te ćemo se osvrnuti i na dosadašnja Biomova iskustva u obnovi travnjaka.
Dinara je 2021. godine bila tema 238 medijskih objava, a u svakoj trećoj lanjskoj objavi, odnosno u njih 78 tema je bio projekt Dinara back to LIFE, pokazuje analiza. Od objavljenih članaka o projektu, velika većina je bila afirmativnog tona te su članci sadržavali specifične teme kojima se projekt bavi.
Broj objava o Dinari 2021. bio je približno jednak broju objava iz prethodne godine, no s tom razlikom da je prošle godine više nego udvostručen broj objava koje su obrađivale aktivnosti projekta Dinara back to LIFE. U prvoj godini projekta, 13% objava odnosilo se na projekt, a u prošloj, drugoj godini projekta udio objava o Dinari koje su se odnosile na projekt popeo se na 33% te se od sveukupno 238 objava lani njih 78 odnosilo na projektne aktivnosti.
Promatramo li 5 najučestalijih tema objava, u 2021. godini to su proglašenje PP „Dinara“ (86), projektne aktivnosti (78), akcije spašavanja (28), planinarske aktivnosti (24) i turistička infrastruktura projektnog područja (7).
Najučestalije se o Dinari objavljivalo u veljači, povodom tada upravo izglasanog Zakona o proglašenju Parka prirode „Dinara“, zatim u lipnju povodom održavanja projektnih Suradničkih vijeća u Sinju i Vrlici te u kolovozu, kad se raspravljalo o potencijalnim lokacijama buduće javne ustanove Parka prirode Dinara i promociji projekta kroz Kamičak Etno Festival (grafikon gore).
Ton objava o Dinari u najvećem dijelu objava bio je afirmativan. Od sveukupnog broja objava, njih 228 je bilo afirmativnog tona prema Dinari, dok je neutralnih objava, koje su prenosile informaciju bez zauzimanja subjektivne pozicije, bilo 10. Negativnih objava, koje bi zagovarale radnje štetne po Dinaru, nije bilo.
Ton objava o Dinari u 2021. godini
Najzainteresiraniji za objave o Dinari su lokalni i regionalni mediji – lokalni portal Ferata.hr informacije o Dinari prenio je u 21 svojoj objavi, Dalmacija danas imala ja 18 objava o ovoj temi, Sinjska rera 13, no i HRT je pokazao interes s 12 objava o Dinari prošle godine.
Od 15 odabranih tema, po broju spominjanja u objavama o Dinari uvjerljivo najčešća je ekološki turizam koju se spominje u preko polovice svih objava. Ovaj široki pojam obuhvaća planinarske aktivnosti i razne sportsko-rekreativne manifestacije koje nemaju negativan učinak na okoliš i prirodu. Druga najčešća tema je sami projekt, dok su ugroza kvalitete života te ciljnih staništa i vrsta bili treća najčešća tema objava.
Frekventnost spominjanja ciljnih i dominantnih tema u objavama o Dinari
Dakle, zaključno se može reći da je broj objava o projektu u drugoj projektnoj godini višestruko povećan, velika većina objava je afirmativnog tona te je u objavama prisutno obrađivanje tema prethodno odabranih od projektnog tima.
Cilj prikupljanja medijskih objava na temu pojma Dinare je pružanje uvida u postojeće stanje i prilagodba provedbe daljnjih komunikacijskih i projektnih aktivnosti s otkrivenim posebnostima medijskih stavova. Ova analiza obuhvaća medijske objave o Dinari i projektu Dinara back to LIFE koje je zabilježio projektni tim, a koje ne sadržavaju nužno sve objave u tiskanim medijima.
Šestorica stočara iz Kijeva, Ježevića i Civljana priključila su se projektu “Dinara back to LIFE” te će održivim stočarstvom pomoći u ostvarenju projektnih ciljeva. Lokalni će poljoprivrednici obnovi travnjaka doprinositi redovitom ispašom, a da bi rezultati bili što bolji, stočari ispašu provode miješanim stadima. Projekt Dinara back to LIFE financijski će podržati stočare u nabavi novih grla stoke.
Projektom “Dinara back to LIFE” želi se obnoviti travnjake na Dinari i poticati njihovo održivo korištenje. U prve dvije godine projekta travnjaci su obnavljani kontroliranim paljenjem i ručnim uklanjanjem zarasle vegetacije, a od početka ove godine na obnovi sudjeluju i lokalni stočari sa svojom stokom čime se uvodi ispašu kao restauracijsku aktivnost projekta.
Zarastanje pašnjaka već je dugo prisutan problem s mnoštvom uzroka, od kojih su najznačajniji odlazak stanovništva i napuštanje djelatnosti poput stočarstva. Osim toga, komplicirani administrativni procesi oko zakupa pašnjaka dodatno otežavaju onima koji žele raditi i na novim prostorima zakupiti pašnjake. Često ostane nezamijećeno, no stočarstvo je važno ne samo zato što prehranjuje ljude, nego i stoga što oni koji na Dinari i dalje žive te se bave stočarstvom, na prirodan način doprinose očuvanju prirode i biološke raznolikosti.
Kroz suradnju sa stočarima želi se promovirati ne samo stočarstvo kao dobru poslovnu priliku na području Dinare, već i način na koji se stočarstvo može učiniti još boljim za održavanje pašnjaka! Svaka životinja pase na jedinstven način, što znači da određena životinja neke biljke jede, dok druge zaobilazi. Kad su na pašnjacima stada koja se sastoje od samo jedne vrste stoke, travnjaci zarastaju biljkama koje ta vrsta izbjegava i ne jede. Na terenu trenutno najviše nedostaje životinja poput magaraca i mula, prisutne kroz povijest na Dinari, a koje pasu i one vrste biljaka koje ovce i krave izbjegavaju.
Sa svečanog potpisivanja ugovora…
Projekt Dinara back to LIFE je za suradnju s lokalnim poljoprivrednicima predvidio 30.000€. Zadatak lokalnih stočara je redovito napasivati područja koja se projektom restauriraju, i to miješanim stadima u koja će uključiti nova grla kopitara, a sredstvima predviđenim projektom financijski će se pomoći stočarima u nabavi novih grla stoke. Projektni tim će pratiti utjecaj koji će napasivanje imati na očuvanje pašnjaka od zarastanja kao na i gniježđenje ciljnih vrsta ptica koje ovise o suhim travnjacima.
Suradnja šestorice stočara s područja Kijeva, Civljana i Vrlike s projektom Dinara back to LIFE započela je prošli tjedan svečanim potpisivanjem ugovora kojim projekt financijski daje podršku stočarima, a kako bi se ispaša provodila što više u skladu s potrebama održavanja staništa za ciljne vrste ptica. Osim projektnog tima i stočara potpisnika ugovora, na svečanom potpisivanju sudjelovali su predstavnici i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, načelnik Općine Kijevo te predstavnici Grada Vrlike. Kroz projekt je planirano potpisivanje još pet ugovora te dodjela električnih pastira. Kako bi se ispoštovale preporučene mjere Civilnog stožera za zaštitu, događaj je bio zatvorenog tipa, a iz projekta se nadaju da će okolnosti dozvoliti da se sljedeće potpisivanje ugovora obilježi javnim događenjem i zajednički proslavi nove suradnje i prilike.
Ovom suradnjom želi se motivirati i druge stočare da prilagode svoja stada tako da utjecaj njihove ispaše na očuvanje travnjaka bude što veći. Uvjet ove suradnje je da stočari imaju vlastiti pašnjak ili pašnjak u zakupu na području koje je projektu ključno za očuvanje populacija ciljnih vrsta ptica.
Naziv projekta na ularu
Financijska sredstva i resursi u ovom projektu su ograničeni i nažalost nismo u mogućnosti kroz aktivnosti isključivo ovog projekta svima omogućiti financijsku podršku kakvu bi trebali, no nadamo se da će nas zajednički rad sve motivirati da nastojimo stvarati što više prilike za cijelo područlje Dinare.
I ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane da se informiraju ili uključe u projekt te da nam se obrate na DinarabacktoLIFE@gmail.com.
U novoj godini počinje još jedna aktivnost za obnovu travnjaka na Dinari, i to u poslovnom partnerstvu s lokalnim stočarima.
Nakon kontroliranog paljenja i ručnog uklanjanja nepoželjne drvenaste vegetacije, s čime se u projektu krenulo 2021. godine, ispaša dogovorena s lokalnim stočarima je dodatna aktivnost restauracije, koja se provodi od početka ove godine. Suradnjom s lokalnim stočarima želimo potaknuti one koji se već bave stočarstvom na dinarskom području da prilagode svoju ispašu, odnosno da uvođenjem novih jedinki obogate stada i način pašarenja..
Svaka životinja pase ili brsti na jedinstven način, što znači da pojedina vrsta neke biljke jede, dok druge zaobilazi. Kad na pašnjacima pasu stada koja se sastoje od samo jedne vrste stoke, poput ovaca, ti isti travnjaci zarastaju biljkama koje ovce izbjegavaju. Projekt je predvidio 30.000€ kojim će se lokalne stočari potaknuti i motivirati da prošire svoja stada uvođenjem dodatnih jedinki ili novih vrsta poput magaraca, odnosno da ispaša koju već ionako provode bude manje selektivna, čime se sprječava daljnje zarastanje pašnjaka te se otvara prostor za vrste koje ovise o otvorenim staništima odnosno u ovom slučaju travnjacima.
Važnost ove suradnje je u podršci samom stočarstvu kao tradicionalnoj gospodarskoj aktivnosti od koje ljudi od davnina žive. Često ostane nezamijećeno, ali stočarstvo je važno ne samo zato što prehranjuje ljude, već i zato što je ono prirodan način za održavanje travnjaka i očuvanje njihove biološke raznolikosti. Miješana stada u prošlosti su bila puno češća, a na dinarskim pašnjacima uz ovce i koze pasle su i druge životinje, poput magaraca, od kojih su ljudi imali višestrukih koristi.
Kroz ovu suradnju želimo i promovirati stočarstvo odnosno ispašu stoke kao dobru poslovnu priliku, te zanimanje koje je i mladim ljudima koji žive na ovom području sve privlačnije. U prvih nekoliko mjeseci 2022. godine očekuje se i formaliziranje suradnje kroz potpisivanje ugovora sa stočarima, nakon čega će se započeti s nabavom novih grla i njihovim napasivanjem na području ciljanih travnjaka.
Stočari s kojima se formalizira suradnja trebaju udovoljiti kriterijima, na način da su ili zakupnici ili vlasnici pašnjaka na području Ježevićkog i Kijevskog suhopolja, koja se kroz projekt obnavljaju. Velik broj stočara već je iskazao interes na sastancima koji su organizirani kroz projekt, obrazac za iskazivanje interesa, ili izravnim kontaktiranjem projektnog tima.
U nadolazećim mjesecima, kako bude počela ispaša, pratit ćemo kako se ispaša odvija i bilježiti stanje na terenu kao i promjene koje će se događati.
Hrvatske šume objavile su javni poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja.
Ovo je važna informacija za sve stočare koji su se kao korisnici šumskog zemljišta upisali u ARKOD do 31. prosinca 2018., ali bez pravne osnove, odnosno u tom trenutku nisu bili zakupnici tog područja.
Navršava se dvije godine projekta Dinara back to LIFE, a obavljene i započete aktivnosti u ovom razdoblju predstavljamo u kratkom preglednom foto-izvještaju.
Projekt je krenuo u siječnju 2020. godine i u ove dvije godine okupili smo savjetničko vijeće i suradničko vijeće, kao dionike koji savjetima i sugestijama usmjeravaju, odnosno proširuju aktivnosti projekta.
Naš terenski rad obuhvatio je istraživanje staništa, travnjaka, kukaca i skakavaca, kao i opširnija znanstvena istraživanja terena.
Ove godine pokrenut je veliki restauracijski ciklus koji će do kraja projektnog razdoblja, vjerujemo, pokazati velike promjene i rezultate na terenu. Dio restauracije bio je volontersko-edukativni kamp, jedan od projektnih vrhunaca ove godine.
Obnova bunara, lokvi i suhozida dio je projekta kojim pomažemo u vraćanju infrastrukture svojoj svrsi.
Iznimno smo ponosni i na izložbu koja prati projekt, kao i na naše edukativne radionice s djecom.
Na našem webu objavili smo novu interaktivnu kartu područja kojeg pokriva projekt Dinara back to LIFE. Pregledna i lako pretraživa tematska karta sadrži označena područja i lokacije dosad provedenih aktivnosti, kao i neke dodatne informacije s ovog područja.
Karta tako sadrži kratke opise i lokacije obnovljenih bunara, područja restauracije i kontroliranog paljenja, lokaciju održavanja edukativnog-volonterskog kampa, područja istraživanja bioraznolikosti, područja na kojima se može pronaći ciljne ptičje vrste i travnjake, kao i biljne vrste, područja istraživanja pčela i skakavaca. Cijeva zasebna skupina informacija su mjesta nalaza orhideja.
Karta sadrži i vanjske informacije kao što su planinarske staze, putevi i planinarska skloništa. Dio označenih područja i lokacija sadrži i poveznice na naše objave s dodatnim informacijama.
Projekt Dinara back to LIFE dobio je prestižnu nagradu Žuti okvir u kategoriji „Iskorjenjivanje gladi i promoviranje održive poljoprivrede“, na sinoćnjoj dodjeli održanoj u Zagrebu. Nagrade Žuti okvir podijeljene su u 17 kategorija prema 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja, a sama dodjela održana je pod sloganom „Održiva Hrvatska – Živi i djeluj u skladu s prirodom već danas“. Nagradu Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje dodjeljuju Adria Media Zagreb i National Geographic Hrvatska.
„Mi dobivamo vašim radom, vašom genijalnošću, želimo da nas svojim radom i dalje inspirirate“ – rekao je u uvodnom govoru urednik National Geographica Hrvoje Prćić zahvalivši se i čestitavši poticajnim riječima svim nominiranima i dobitnicima. U 17 kategorija s po troje nominiranih u svakoj našli su se pojedinci i organizacije koji se na razne načine bore za bolji svijet – zaštitom i proučavanjem mora, čišćenjem otpada, ekološkom poljoprivredom, obnovljivim izvorima energije, zaštitom ugroženih ptica, pomaganjem ugroženima te mnogi drugi koji žele održivije sutra. Urednik Prćić na dodjeli je naglasio i kako nominirane i dobitnike nagrada Žuti okvir smatra pravim „influencerima“ u društvu.
Tomislav Hudina, voditelj projekta
Jedna od glavnih aktivnosti projekta svakako je usmjerena na očuvanje prirode uz održivo korištenje što u praksi znači da nam je cilj potaknuti razvoj ekstenzivnog stočarstva, pčelarstva i drugih aktivnosti koje doprinose održavanju dinarskih travnjaka i poboljšanju stanišnih uvjeta za brojne divlje vrste ovisne upravo o velikim otvorenim staništima. Kroz projekt osim restauracije travnjaka kroz uklanjanje nepoželjne drvenaste vegetacije, provodimo i obnovu lokvi, bunara, suhozida te puteva, organiziramo okrugle stolove i edukacije, razvijamo poslovne planove za poljoprivrednike, unaprjeđujemo turističku ponudu te pokušavamo unaprijediti praksu upravljanja travnjacima kroz suradnju s nadležnim institucijama i izradu smjernica za upravljanje suhim travnjacima. Nadamo se da će rezultati projekta biti više stočara i više stoke na većim površinama pod travnjacima, veći broj parova ciljnih ptica, uspješniji OPG-ovi, šira turistička ponuda – jedna oživljena Dinara.
Dobitnici i nominirani
Nagradu Žuti okvir nose svi članovi projektnog partnerstva – Hrvatske šume, LAG Cetinska krajina, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Udruga Biom kao vodeći partner – ali i suradnici projekta iz raznih sektora. Zahvaljujemo stoga predstavnicima Ministarsva poljoprivrede i MINGOR-a iz projektnog Savjetodavnog vijeća koji usmjeravaju projekt, kao i pripadnicima Suradničkog vijeća – lovcima, planinarima, turističkim djelatnicima, pčelarima, lokalnoj samoupravi, prijateljskim udrugama i pojedincima koji svojim prijedlozima i idejama proširuju sam projekt. Zahvaljujemo se svim volonterima koji su sudjelovali na kampu i akcijama dosad provedenim kroz projekta te svima ostalima koji su pomogli i pomažu da se projekt provede kako je zamišljen te da se ostvari njegov temeljni cilj – očuvana priroda kroz održivo korištenje.
Želimo se također zahvaliti Adria Mediji Zagreb i National Geographicu Hrvatska na ovoj nagradi jer su prepoznali i nagradili našu volju te motivaciju i želju za održivost na Dinari. Nagrada Žuti okvir obvezuje nas da nastavimo s projektom najmanje u ovakvom tempu, a nadamo se i jačem!
U razgovoru s Robert Kakarigijem, članom stručnog žirija Žutog okvira
Zanimljivo je napomenuti da je Udruga Biom nagradu Žuti okvir dobila i 2019. godine u kategoriji Život na kopnu pa nam je ovo priznanje time još draže, jer dobiti nagradu jednom može biti slučajnost, ali dvaput je već uzorak pa nam je to dodatna potvrda, priznanje i poticaj da budemo još i bolji.
Jedno od planinarskih društava najaktivnijih na širem području Dinare je HPK Sv. Mihovil, relativno mlado i entuzijastično planinarsko društvo iz Šibenika koje je dosad ostvarilo niz zavidnih rezultata u svom planinarskom radu, od penjanja preko spuštanja do gradnje, velikom dijelom upravo na Dinari.
Hrvatski planinarski klub Sveti Mihovil osnovala je krajem 1995. grupa planinara s dugogodišnjim iskustvom koji su s velikom željom i voljom odlučili provesti nove ideje i aktivnosti na svom području. Klub je osnovan uz veliku upornost prvog predsjednika novog društva Zlatibora Prgina, tragično preminulog na ekspediciji Kluba na Aconcaguu (6950m) 1999. godine. Klub broji 250-ak članova.
Nakon sedamdeset godina isprekidanog trajanja šibenskog planinarstva, osnivanje HPK Sv. Mihovil bio je početak zahtjevnih uspona po inozemnim planinama, čime je postavljen i temelj za razvoj šibenskog visokogorskog planinarenja, alpinizma, paraglidinga i speleologije.
Zlatko Prgin – sklonište s pogledom
Ključni objekti na planinama su skloništa – mjesta odmora, sigurnosti i druženja – a jedno takvo izgrađeno je na Dinari zahvaljujući prvenstveno velikim naporima članova HPK Sv. Mihovil. U bukovoj šumici u neposrednoj blizini Bukvinog vrha, na raskrižju staze koja ide s Brezovca na vrh Dinare te staze koja vodi iz zaseoka Mirkovići, poznatije kao „Jogurt staza“, koja je dobila naziv po prvom predsjedniku Kluba, otvoreno je 2019. godine na južnim padinama Dinare planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 mnv).
Riječ je o stambenom kontejneru s potkrovljem koji prima 10 ljudi te je stalno otvoren. U njemu su peć na drva, stol, klupe te rasvjeta i priključak za punjenje mobitela. Uz sklonište je izgrađena je i mala gusterna koja je u upotrebi od studenog 2021. godine. Sa skloništa i njegove okolice pružaju se prelijepi pogledi na dinarske visoravni Duler, Samar, Brezovac, a posebno je lijep pogled na Podinarje i grad Knin te vrhove Prominu, Kijevski bat, Svilaju, te na udaljenije velebitske vrhove Sveto brdo i Crnopac.
Sklonište je izgrađeno vrijednim i teškim volonterskim radom članova HPK Sv. Mihovil, nesebičnom pomoći firme Proautomatika iz Šibenika, asistencijom HGSS Stanice Šibenik, HGSS Stanice Split, PU Dinaridi te helikopterskom akcijom Eskadrile transportnih helikoptera 93. zb HRZ-PZO „Tovari“ Divulje.
Predsjednik Kluba redovito poziva članove na radne akcije oko skloništa, a u jesen 2021. započelo je oblaganje kontejnera u drvo, kako bi ga se dodatno zaštitilo od hladnoće i vjetra.
Stazama Mihovila
Staza kojom upravlja HPK Sv. Mihovil je spomenuta „Jogurt staza“ od Mirkovića do skloništa Zlatko Prgin te novoobnovljena staza od Ošjaka do skloništa. Ova obnovljena stara i markirana staza bit će na novoj karti koju upravo izrađuju kartografi HGSS-a.
HPK Sv. Mihovil tradicionalno sudjeluje na Putu Oluje na kojem su već više godina često najbrojniji planinari upravo „Mihovilci“. HPK Sv. Mihovil tradicionalno svake godine organizira i zimski uspon na Dinaru iz Mirkovića, na Svetog Stjepana (26.12.).
Speleologija – deseci istraženih jama i špilja
Speleološki odsjek HPK Sveti Mihovil djeluje na prostoru koji je omeđen cestama Strmica – Knin – Vrlika i zapadnim rubom Cetinskog polja te je na području Dinare u Šibensko-kninskoj županiji dosad istraživao u 55 speleoloških objekata i to najviše na vršnom dijelu Dinare.
Najuspješnija istraživanja područja Dinare koja su proveli speleolozi HPK Sv. Mihovil bila su ona u špiljskom sustavu Gospodske špilje – Vrela Cetine (ukupna duljina 4982m), špilji Kotluši (duljina 4507m) i Rudelićevoj špilji (duljina 1382m), sve redom velikih protočnih objekata. Istraživanja ovih objekata na zapadnoj strani Cetinskog započeli su speleolozi SO PD Željezničar iz Zagreba da bi se u njih uključili brojni domaći i strani speleolozi, među kojima i speleolozi HPK Sveti Mihovil. Speleolozi HPK Sveti Mihovil pronašli su i istražili 749m dugu špilju Dulibu u kanjonu Krčića koja je većim dijelom godine potpuno potopljena, a kroz koju je zabilježeno značajno strujanje zraka, što ukazuje na perspektivu daljnjih istraživanja. Vrlo blizu nje je i špilja Mala duliba duljine 115m.
Od duljih horizontalnih speleoloških objekata, posebno su ističu špilja u Šobotovom točilu duljine 186m, Pećine na planinarskom putu između Glavaša i Martinove košare duljine 105m, sustav pod pločom u Čekrkskim rupama duljine 127m te jama Štemerica duljine 156m, sjeverno od najvišeg vrha Dinare Sinjala, koja je ujedno i najdublja jama vršnog dijela Dinare sa 106m dubine. HPK Sv. Mihovil je topografski snimio i špilju pod Topoljačkim bukom duljine 234m čiji jedan otvor služi kao ulaz u hidrocentralu, a u kojoj pronalazimo nekoliko suhih i podvodnih ulaza te koja je cijela formirana u sedri.
Najveći broj speleoloških objekata su vertikalni objekti – jame, ulazak u koje je moguć isključivo uz poznavanje korištenja užeta i upotrebu posebne speleološke opreme. Speleološka aktivnost Mihovilovih speleologa na Dinari usmjerena je na područje Šibensko-kninske županije, ali su istraživali i nešto dalje prema istoku – u Vodenoj peći (duljina 713m) i Golubinci kod Ruminskih vrtli (176m, -91m).
Osim podataka o speleološkim objektima u kojima su sami istraživali, u speleološkom odsjeku HPK Sv. Mihovil prikupljaju se i podaci o istraživanjima svih speleologa na području Šibensko-kninske županije pa se tako u njihovoj arhivi nalaze podaci o još tridesetak objekata iz okolice Kijeva i Glavaša.
Speleolozi Mihovila će nastaviti s istraživanjima vršnog dijela Dinare – od vršnog grebena prema granici s BiH na kome se nalazi desetak neistraženih jama ucrtanih u karte.
Mihovilci inicirali HGSS Šibenik
Inicijatori osnivanja Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Šibenik su planinari iz društva HPK Sv. Mihovil te je 20-ak „Mihovilaca“ pripadnika HGSS-a. Prvi školovani šibenski planinski vodiči s položenim stručnim ispitom osnovali su Stanicu planinarskih vodiča – Šibenik.
Dosadašnji rezultati rada, poduhvati i postignuća HPK Sv. Mihovil:
– 2005. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva i speleologije
– 2008. Plaketa Šibensko–kninske županije za razvoj planinarstva i speleologije
– 2007. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolju web stranicu članica HPS-a
– 2013. Plaketa Grada Šibenika za razvoj planinarstva, speleologije i alpinizma
– 2013. Brončani znak Hrvatskog planinarskog saveza za doprinos razvoju planinarstva
– 2016. Grb Šibensko-kninske županije zaepromicanja vrijednosti zdravog života među mladima, zaštiti kulturnih i prirodnih vrijednosti Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, te brojnih športskih aktivnosti
– 2017. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najuspješniju planinarsku udrugu u Hrvatskoj među 345 registriranih planinarskih udruga pri Hrvatskom planinarskom savezu
– 2019. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najbolji rad s mladima
– 2019. Izgradnja planinarskog skloništa Zlatko Prgin na Dinari
– 2020. Priznanje Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza za najveći doprinos planinarskoj publicistici časopisu Helop
Tematskom izložbom fotografija ‘Povratak prirodi – Dinara back to LIFE’ u četvrtak 9. prosinca 2021. točno u podne u Društvenom centru ‘Dinarsko srce’ – Dom kulture u Kijevu, na adresi Bajani 5, obilježit ćemo Međunarodni dan planina.
Ovom putujućom izložbom, nastalom kroz projekt Dinara back to LIFE, želimo naglasiti koliko je Dinara važna za prirodu i za ljude. Kao najmlađi hrvatski park prirode i najvišu planinu u Hrvatskoj, Dinaru predstavljamo u njenom podnožju te želimo ukazati na ulogu svih nas u očuvanju njezinog prirodnog bogatstva.
Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina i donosi 15 karakterističnih fotografija i komentara koji predstavljaju ono što su ljudi koji žive uz Dinaru izdvojili kao najvažnije vrednote ove planine i ovog kraja.
„Dinara je i simbol izdržljivosti njenih ljudi koji su trudom i radom stvarali dom, prehranjivali generacije i činili dobro prirodi“ – izjavio je sudionik ankete na osnovu koje je nastala ova izložba i time sumirao značenje Dinare te vrednota ljudi koji žive uz i od Dinare.
Izložba se održava u suradnji Javne ustanove PRIRODA Šibensko-kninske županije, Općine Kijevo i Udruge Biom.
